Nakon što su predsjednički izbori zakazani za 19. mart, sve partije su počele da kalkulišu o kandidatima. Kao jedan od kandidata takozvanog suverenističkog bloka pominje se aktuelni predsjednik Milo Đukanović, ali je pitanje da li bi on bio prihvatljiv svima, prije svega Socijaldemokratskoj partiji (SDP), koja kao najbolju opciju vidi nadstranačku ličnost.
Izvršni direktor Foruma slobodnih građana "Luča" Nebojša Mrvaljević kazao je za "Dan" da se mora imati u vidu da smo duboko podijeljeno društvo, po više osnova, a da u protekle dvije godine nije učinjen napor da se te podjele umanje ili eliminišu.
– Stoga vjerujem da je zajednički nastup svih političkih subjekata koji baštine građansku, proevropsku, sekularnu, multinacionalnu, multivjersku i antifašističku Crnu Goru jedina opcija koja nas vodi ka Evropskoj uniji i vraća na put prevazilaženja razlika i izgradnje naše države kao društva prosperiteta. Potpuno sam svjestan da ova opcija ima i svojih rizika, ali ako svi politički subjekti koje nazivamo suverenističkim iskreno uđu u kampanju, možemo očekivati pobjedu zajedničkog kandidata – smatra Mrvaljević.
Prema njegovom mišljenju, osnovni problem koji ima ta strana političkog spektra u Crnoj Gori je apstiniranje dijela glasača.
– Ovaj problem nije ni mali, ni naivan. Samo iskren i koordiniran rad u kampanji za zajedničkog kandidata motivisao bi potencijalne apstinente da ipak izađu i daju svoj glas. Ulazak u predizbornu kampanju proevropskih i suverenističkih partija sa više kandidata mobilisao bi dio potencijalnih apstinenata u prvom krugu, ali bi doveo do dalje diferencijacije unutar ovog dijela biračkog tijela. To bi u drugom krugu predsjedničkih izbora, koji je po meni očekivan, vjerovatno dovelo do umanjenja željenog ishoda – kazao je Mrvaljević.
Ukoliko bi zajednički kandidat tog bloka bio aktuelni predsjednik Milo Đukanović, naš sagovornik vjeruje da bi on mogao imati najveću podršku proevropskog i suverenističkog bloka.
– Kada bismo pretpostavili da živimo u stabilnom društvu, sa izgrađenim i stabilnim institucijama, lično bih više preferirao nestranačku ličnost. Mogući problem apstiniranja zbog predloženog kandidata mora se rješavati kroz jasan izbor načina vođenja predizborne kampanje i traženje modela zajedničkog djelovanja svih političkih subjekata koji ga podržavaju. Cilj bi trebalo da bude ostvarivanje sinergije i dobijanje rezultata koji bi omogućio očekivanu pobjedu – naveo je Mrvaljević.
Na pitanje zašto nisu spojeni predsjednički i parlamentarni izbori odgovorio je da je očito da je volja koalicije u izvršnoj vlasti, koju čine URA i SNP, izražena kroz stav predsjednice Skupštine Danijele Đurović, bila da izbori ne budu u istom danu.
– Interesantno je uočiti da samom raspisivanju predsjedničkih izbora nijesu prethodile konsultacije sa parlamentarnim strankama, sa nevladinim sektorom ili sa akademskom zajednicom i istaknutim pojedincima. Iako nijesu obavezne, te konsultacije predstavljaju dobru praksu. Takođe je indikativno da su izbori raspisani u najkraćem zakonskom roku, u momentu kada još nije izvjestan izbor sudija Ustavnog suda. To može ukazivati na namjeru uvođenja Crne Gore u kritičnu situaciju, tako što bi URA i SNP potencijalno preuzele i instituciju predsjednika, tako što bi tu funkciju obavljala upravo Danijela Đurović. Po ovom scenariju je sasvim moguće da sadašnja izvršna vlast, to jeste Vlada u tehničkom mandatu, nastavi da koristi državne resurse i pozicije moći radi što povoljnijeg ulaska u predizbornu kampanju za vanredne parlamentarne izbore – rekao je Mrvaljević.
