Iako se sve političke partije deklarišu kao proevropske u stvarnosti takvih partija u Crnoj Gori nema,  upravo su one najveći kočničari priključenja, ocijenila je danas profesorica na Fakultetu humanističkih nauka na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) Nikoleta Đukanović  na forumu organizovanom u sklopu trećeg dana REACT-a.

Treći dan REACT-a, foruma koga NVO „ALFA Centar“ organizuje već 16. put, obilježila je raznolikost tema, ali i predavača.

Njemački političar i bivši član Evropskog Parlamenta Knut Flekenštajn je sa svog aspekta govorio koje su to prilike i izazovi sa kojima se zemlje Zapadnog Balkana susreću na put ka EU.

“Najveći izazov u pristupanju zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj Uniji je nedostatak političke volje Ili čak nespremnost određenih zemalja da sprovedu sve neophodne reforme, ali sam siguran da će uz dovoljno jak pritisak naroda uspjeti”, kazao je Flekenštajn.

U online predavanju, dotakao se i ključnih reformi koje zemlje Zapadnog Balkana moraju sprovesti kako bi se uskladile sa standardima EU, kao i mogućnostima saradnje i regionalne integracije zemalja Zapadnog Balkana u okviru EU. Odgovarajući na pitanja učesnika o eventualnim benefitima inicijative Otvoreni Balkan, Flekenštajn je kazao da on ne može biti alternativa EU, ali svakako može biti korak naprijed u razvoju ekonomije regiona. Istakao je da je kulturna i druga raznolikost zemalja Zapadnog Balkana ono sto daje šarm EU i da treba da njegujemo posebnosti naroda i zemalja.

Profesori sa Humanističkih studija na Univerzitetu Donja Gorica, doc. dr Nikoleta Đukanović i doc. dr Predrag Zenović, istakli su da je EU najznačajniji spoljno-trgovinski igrač, otvorena zajednica u kojoj dominira ekonomsko zajedništvo, dok u spoljno-političkom djelovanju “nema jedinstven stav”, jer, po njihovim riječima, djeluje kao zajednica država u kojoj se svaka članica prema osjetljivom spoljno-političkom pitanju ophodi u odnosu na to kakve će reprekusije imati po njih, a ne po EU.

Đukanović je podsjetila da je EU „ekonomski džin, politički mrav, a vojni patuljak“, i da, kada je Crna Gora u pitanju, najgore što može da se dogodi, je da uđemo nespremni u EU.

Istakla je da u Crnoj Gori najviše kritikuju EU oni koji je najbolje ne poznaju, iako je, kaže, “daleko od toga da ona nema osnova za kritike i da nema nedostataka”.

Prema njenim riječima politika uslovljavanja ne daje više rezultate kao nekada, pa se zbog toga danas govori o boljim mehanizmima i evaluacijama za politike pristupanja. Iako se sve političke partije deklarišu kao proevropske, Đukanović smatra da u stvarnosti takvih partija u Crnoj Gori nema, i da su upravo one najveći kočničari priključenja – “kako opozicija koja danas govori da treba formirati Vladu sa proevropskim partijama, a pitanje je koja je to partija, jer da su htjeli oni su taj proces mogli zaokružiti, tako i nove partije u kojima izgleda nema spremnih da te reforme iznesu”.

„Danas je gore nego što je bilo ranije, jer je to sistem koji je napravljen tokom 30 godina, a ni nove partije ne rade da to promijene. Kada shvatimo da vlast nije izvor novca, nego prilika da date doprinos da narod bolje živi, pristupanje EU neće biti problem. Bojim se da će nam za to trebati još novih partija i još novih generacija političara. Političari nalaze otklon i opravdanje zašto oni nijesu postigli uspjeh ili nemaju usmjerenje da budu dio EU“, istakla je Đukanović.

Zenović je podsjetio da iako često gledamo na EU kao zajednicu sa različitim komponentama, ekonomskim, političkim, socijalnim, ne treba zaboraviti da je ona nastala kao koncept mira, koji nije bio tako čest u burnoj evropskoj istoriji.

„Proširenje kao kategorija ukazuje da postoji jasno izražen geopolitički momenat i da se ono dešava kada EU vidi spoljno politički izazov ili prijetnju, u prvom redu se tu misli na Rusiju. Na državama je, koje žele da pristupe EU, da taj geopolitički momenat iskoriste. Ako nam je cilj da se integrišemo i da EU bude organizacija jednakih u kojoj svi zajedno djelujemo, onda mora doći do promjene pecepcije građana koji EU uglavnom vide kao socio-ekonomsku organizaciju za poboljšanje života, a ne kao vrednosnu zajednicu“, istakao je Zenović.

Proces pristupanja EU, prema njegovim riječima, treba da odvojimo od dnevnih političko-partijskih promjena i dinamike i da to odredimo kao nacionalni interes, jer ćemo samo tako uspjeti da budemo dio tako otvrene i jake zajednice kakva je Evropska unija.

„Ne možemo imati bolje i zdravije društvo ako nemamo profesionalne medije“, smatra Neđeljko Rudović, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Crne Gore.

Snažan razvoj organizacija civilnog društva, koji se popularizuju preko nezavisnih medija, a ovi se „hrane“ radom NVO sektora, prema riječima Rudovića, doveo je do njihovog zajedničkog djelovanja i mijenjanja društva na bolje.

Istakao je da se mora sačuvati slobodno i profesionalno novinarstvo i „žilavost“ NVO sektora, jer ukoliko se to ne dogodi, doći ćemo u situaciju da onaj ko je na vlasti, a dovoljno je „bezobrazan“, može da radi šta hoće, a da mi nijesmo u situaciji da ga zaustavimo, niti da znamo šta radi.

Rudović smatra da u Crnoj Gori imamo slobodne i profesionalne medije, sa svim manama, ali da nikada nećemo uspjeti da stavimo tačku na borbu za slobodno društvo i slobodno novinarstvo jer će uvijek neko pokušati da nas vrati koji korak unazad.

„Samoregulacija je jedan od najvažnijih mehanizama za etičko i pošteno novinarstvo, a naša uloga je da podstaknemo semoregulaciju“, istakao je Rudović.

Nikola Marković, direktor RTV Nikšić, smatra da kakvo nam je stanje u društvu, medijska scena je dobra, iako je zadnjih godina vidljiva regresija medijske scene.

„Imali smo situaciju da je zagađenje medijske scene dugo godina dolazilo spolja, ali u zadnjih nekoliko godina imamo pojavu novih medija, (ne)registrovanih portala, čiji su vlasnici iz inostranstva, i nadogradili su se na medijsko zagađenje koje je dolazilo iz inostranstva. Moramo naći zakonska rješenja kako da društvo zaštitimo od neprofesionalnih uticaja kojima smo sve više izloženi“, kazao je Marković.

Prema njegovim riječima prethodna (DPS), a ni sadašnja vlast, ne razumije ili ne želi da razumije ove probleme, a političke elite, nevezano o kojoj političkoj partiji je riječ, ne žele da država ima nezavisne i slobodne medije.

„Ne možemo dozvoliti da o novinarskom radu sude odbornici. Problem je što kritike na račun medija ne dolaze zato što neki medij radi loše, već zato što ta partija nema uticaj na te medije. Imamo promišljenije građane, nego političke elite. Bez jedinstvenog djelovanja i samoregulatornog tijela nećemo ništa uraditi, ali je važno da se dogovorimo koji su to standardi koje moramo poštovati“, kazao je Marković i poručio da nam fali više hrabrih objektivnih pojedinaca spremnih da snose posljedice svojih javnih istupa.

Borislav Višnjić, novinar TV E, smatra da je crnogorsko društvo jako polarizovano, a da je ta polarizacija najvidljivija u medijima, kao i da se podjele najbolje vide kroz samoregulaciju.

Političari, bilo da je riječ o prethodnoj ili novoj vlasti, prema riječima Višnjića, nijesu u stanju da trpe kritiku, ali mediji moraju biti korektivni faktor i nosioci kritičke misli.

„Ako nemamo volje između sebe da se dogovorimo o poštovanju kodeksa, ne treba nam nikakva vlast. Mislim da nikada nijesmo bili građanska država i sada nam se dešavaju ove devijacije“, kazao je Višnjić.

Na ovogodišnjem REACT-u, koji je organizovan na Žabljaku,, učestvuje 50 mladih iz zemalja regiona, a tokom tri dana organizovano je deset predavanja i pet panel diskusija sa 20 eminentnih predavača, uz veoma aktivno participiranje učesnika.