- Da je Spajić minimalno odgovoran prema građanima Crne Gore, sa svojim timom bi podnio neopozivu ostavku, da su imalo principijelni koalicioni partneri bi mu uskratili podršku, a da je državni tužilac fokusiran na svaki segment kriminala, pozvao bi ga na odgovornost. Kao što sam početkom marta saopštio da nije vrijeme za emitovanje državnih obveznica na međunarodnom tržištu, da slijedi period recesije i spuštanje kamatnih stopa, Evropska centralna banka je upravo u ovaj četvrtak snizila kamatnu stopu u eurozoni za četvrtinu postotnog boda. Tako će se i kamatna stopa, koja je na snazi od jula 2022. godine, smanjiti od 12. juna na 4,25 posto za refinansiranje banaka a kamatna stopa za prekonoćne depozite banaka na 3,75 posto., naveo je on.
Kako je kazao, scenario da emitujemo obveznice na međunarodnom tržištu u iznosu kompletnog zaduženja od 750 miliona dolara sa kamatom od 7.25 posto i 5,88 posto pokazao se katastrofalno.
- Kao potvrda svega prethodnog, Hrvatska je poslednju emisiju obveznivca od 900 miliona eura na domaćem tržištu prije desetak dana organizovala u dva kruga. U prvom krugu po kamati na tromjesečne zapise od 3.75 posto a na jednogodišnje zapise po 3.65 posto i sa minimalnim ulaganjem od 1.000 eura. Trideset dvije hiljade građana je otkupilo obveznice u vrijednosti oko 800 miliona eura. U drugom krugu, kada su pravo na otkup obveznica imali institucijonalni ulagači, odkup preostalih oko 100 milona eura realizovan je vrlo brzo. Zatim, kada je u pitanju otkup na međunarodnom tržištu, tada imamo posljedni primjer Srbije, koja je emitovala obveznice ročnosti od deset godina po kupovnoj stopi od 6 odsto u dolarima, te nakon svop transakcije obezbijeđena je kamata od 4.754 odsto i tako je prikupljeno 1.5 milijardi dolara. Upoređujući visinu kamata po kojima smo mi emitovali obveznice sa emisijom Srbije od prije neki dan, i pored činjenice da ona nije dio eurozone, onda naš slučaj je posledica velikog neznanja ili velike korupcije, istakao je Radulović.
On je dodao, da bi uvidjeli naše mogućnosti, obaveze i rizike tada treba sagledati ukupni kontekst.
- Na kraju 2023. godine, ukupni depoziti u bankama iznosili su 5.473,20 miliona eura i rasli su 4,76 odsto na godišnjem nivou i pored niske i opadajuće kamatne stope. Zatim, u naredne četiri godine država mora da vrati 2.648 miliona eura. Znači, depoziti su duplo veći nego dugovi. Potrebna je odrgovorna vlast, suštinske reforme, vladavina prava i rodoljublje da bi se ostvario obostrani i države i deponenata, a ne interesi „zelenaških“ banaka, domaćih i bjelosvetskih mešetara. Potrebno je da imamo sve ono što nedostaje sadašnjoj Crnoj Gori, ocijenio je Radulović.
Ono što zabrinjava, kako ističe "iza ove zaglušujuće buke populizma, isprazne retorike u Parlamentu, despotije Spajića, sluganstva „prvoboraca“, krije se veliko neznanje, partikularni interesi, trošenje vremena, gubitak poslednjih resursa i sve izglednije vječito siromaštvo".
- Konkretno, da li je bilo i da li će biti revizije kriminalne prošlosti. Ne, ko je krao-vječito je aboliran. Da li će kriminalci vratiti naše fabrike, hotele, rude i sanduke novca. Neće. Da li ima reforme u finansijskom sektoru - tržištu novca i tržištu kapitala. Ne. Što je sa razvojnom bankom, garantnim fondom, investicionim institucijama. Ništa. Da li će biti reindustrijalizacije. Biće samo dovršen proces deindustrijalizacije i trajni gubitak resursa. Da li možemo do kumulativne samodovoljnosti u hrani. Ne, nastaviće se odumiranje sela, u odnosu na 2011. danas je pustih sela dva ipo puta više. Spoljno-trgovinski deficit je svakim danom sve veći. Ništa od cjelogodišnjeg turizma. Umjesto modernog i održivog saobraćaja imaćemo nekoliko megalomanskih neodrživih projekata. Ništa ni od samodovoljnosti u energetici, ono što treba da bude u državnom vlasništvu i što predstavlja budućnost, prodajemo u bescjenje novim tajkunima. I tako redom. Sve ovo je u stvari IBAR a ne ono što nam predstavljaju neznalice. Živjela „paf-paf“ Crna Gora, poručio je Radulović.