Da se poslije dugo pregovora izabere crnogorska vlada korak je u pravom smjeru, jer institucije koje nijesu izabrane ili koje imaju narušeni legitimitet ne mogu rješavati teška pitanja, a pred nama su još uvijek teški izazovi, kazala je u razgovoru za "Dan" Radmila Šekerinska, bivša ministarka odbrane Sjeverne Makedonije.

Nakon učešća na međunarodnoj konferenciji "Regionalna i globalna bezbjednosna kriza u kontekstu agresije Ruske Federacije na Ukrajinu", u organizaciji Komisije za odbranu i bezbjednost Demokratske partije socijalista, ona je kazala da Sjeverna Makedonija i Crna Gora dijele neke slične slabosti.

– U trenutku kad je počeo rat u Ukrajini naša društva su već bila oslabljena zbog kovida, zbog ekonomske situacije, ali i zbog odsustva rezultata u dijelu evropskih pitanja. Kriza će trajati, to će stvarati i političke pritiske, ali i ekonomske konsekvence, i trebaju nam institucije koje će biti spremne da se bave tim pitanjima i da ih rješavaju, a ne da ih odlažu. Zato mislim da je izbor crnogorske vlade pravi korak – navela je Šekerinska.

Ona smatra da će kriza udariti na sve naše postojeće slabosti.

– Podijeljenost u društvu je uvijek problem i vidimo da se po pitanju rata u Ukrajini stvara određena podijeljenost i u crnogorskom i u makedonskom društvu i biće sada pitanje liderstva u našim zemljama kako će to menadzerisati. Potrebno je da malo više stvaramo nekakvu koheziju u društvu i da pričamo o ratu u Ukrajini kao o pitanju na kojem polažemo i vrednosni test; nije to samo pitanje da li si za Zapad ili za Istok, mi smo male zemlje, platili smo puno cijena u istoriji, znamo kako je kada ti se sloboda ugrozi. Mislim da po pitanju Ukrajine i užasnog narušavanja njenog suvereniteta i pred užasnim civilnim žrtvama ne možemo biti nijemi i neodlučni – navela je Šekerinska.

Upitana o nastavku puta ka Evropskoj uniji u trenutnim okolnostima, ona je kazala da je taj put od starta bio trnovit i dug i testirao naš karakter i strpljivost, a nastavak neće biti na brzoj traci.

– Ja se nadam da će kriza stvoriti mali osjećaj urgentnosti kod naših evropskih partnera. To se vidi – sve više se priča o tome u nekim djelovima Brisela. Međutim, jasno je da je proširenje generalno bilo proces koji je ostavljen malo na stranu. Sada su pritisak ili inicijative koje dolaze iz Ukrajine i Gruzije opet usmjerili svjetlo na to pitanje. Ne postoji preveliki entuzijazam, moramo biti realni, ali naša je odgovornost da svoje odradimo, jer puno puta smo pravili greške. Kada nijesmo rješavali domaća ili regionalna ili bilateralna pitanja, mi smo samo davali argumente protivnicima proširenja u Briselu i u zemljama članicama da nijesmo spremni – ističe naša sagovornica.

Kako je dodala, sada je lopta u njihovom dijelu, ali mi moramo čuvati živce jer "obično pravimo greške kada smatramo da nijesu fer prema nama, i to je razumljivo, ali greške se skupo kažnjavaju u politici".

Naglašava da su prije nekoliko godina zvaničnici u regionu smatrali da pitanje bezbjednosti više nije aktuelno, a pokazalo se da su ta predviđanja bila pogrešna.

– U politici je tajming sve. Da se niste uspjeli "provući" kroz vrata prije nekoliko godina i nama bi bilo teže, da se mi nijesmo posvetili rješavanju pitanja sa Grčkom na vrijeme, da nijesmo pokazali NATO saveznicima da smo ozbiljni oko ovog cilja, mi bismo sada bili ni tamo ni ovamo. Sav svijet plaća cijenu za ovakav razvoj događaja, ali su u najlošijoj situaciji zemlje koje nijesu ni tamo ni ovamo. Sad nam član Vašingtonskog sporazuma – jedan za sve i svi za jednog, bezbjednost svake zemlje članice i bezbjednost cijelog saveza, znači puno. I sada shvatamo da je to garancija koju Ukrajina nije imala i zbog koje je Rusija vjerovatno lakše odlučila da krene u ofanzivu. Mislim da je to vizionarstvo naše dvije zemlje pokazalo da kao male zemlje znamo donositi prave istorijske odluke – navela je u razgovoru Šekerinska.

Ona je tokom panel-diskusije istakla da se nastavlja kriza za krizom i da će to biti standard u sledećoj dekadi. Ona smatra da je NATO dao očekivane rezultate i da je Rusija iznenađena brzinom reakcije.

– Treba nešto više strategija, a nešto manje sitne igre. Ne mislim da je ova kriza razlog da se promijeni filozofija proširenja – istakla je Šekerinska.

Učesnik panel-diskusije bio je i bivši ministar inostranih poslova Crne Gore Miodrag Vlahović, koji je u kontekstu trenutih dešavanja ocijenio da je dobro što je Crna Gora u NATO-u. Bivši ministar odbrane Predrag Bošković kazao je da je Crna Gora imala sreću da ima jednog vizionara koji je njen put usmjerio u pravom smjeru.

– Crna Gora će uspjeti da nesmetano nastavi svoj put ka Evropskoj uniji, koji je bio zaustavljen zadnjih godinu i po – naveo je Bošković.