On se u politici posebno isticao od obnavljanja nezavisnosti ove bivše komunističke države, a bio je aktivan i u Komunističkoj partiji bivše Čehoslovačke.
Fico je postao slovački premijer kada je stranka SMERSD, čiji je on predsjednik, pobijedila je na izborima u septembru prošle godine.
TVan Slovačke za njega se posebno čulo jer je okom parlamentarnih izbora vodio kampanju za prekid vojne podrške Ukrajini. Njegova vlada je odbila da se pridruži koaliciji od oko 20 država koje su obezbjeđivale vojnu pomoć Ukrajini.
Rođen je 15. septembra 1964. godine. Komunističkoj partiji Čehoslovačke pridružio se 1986. Nakon Baršunaste revolucije 1989. i pada komunističkog režima u Čehoslovačkoj, pridružio se Partiji demokratske ljevice (SDĽ), nasljednici Komunističke partije Slovačke. Prvi put je izabran za zastupnika u parlamentu 1992. Od 1994. do 2000. zastupao je Slovačku kao pravni savjetnik na Evropskom sudu za ljudska prava, ali je izgubio svih 14 slučajeva koje je vodio. Godine 1998. izabran je za potpredsjednika stranke. Kasnije iste godine, Fico se kandidirao za mjesto glavnog tužitelja, ali je njegova stranka podržala drugog kandidata, tvrdeći da je Fico premlad, piđe Al džazira.
Na izborima 1998. godine, na kojima je pala vlada Vladimira Mečiara, Fico je dobio najveći broj preferencijalnih glasova među svojim stranačkim kolegama. Godinu dana kasnije, kada je podrška SDL-u pala ispod praga potrebnog za ulazak u parlament, napustio je stranku, rekavši da je razočaran načinom na koji je vlada radila.
Već u jesen 1998. četveročlana grupa koju su činili Fico, njegov saradnik Frantisek Hatar, politički strateg Fedor Flašik i medijska direktorica Monika Flašikova-Benova počela je raspravljati i praviti planove za pokretanje nove političke stranke lijevo orijentisane. Ti su planovi bili potaknuti padom popularnosti postojećih stranaka i porastom popularnosti Fica.
Gotovo odmah po izlasku iz SDL-a grupa je osnovala SMER – Socijaldemokratiju koju je Fico prvo nazvao strankom trećeg puta, a sebe postavio na čelu. Fico se etablirao kao opozicioni političar koji je kritizirao nepopularne reforme desničarske vlade Mikulaša Dzurinde. Kako SMER ne bi ponovio sudbinu svoje prethodne stranke, Fico je za svoju novu stranku uveo strogi set propisa koji se naziva politika “čistih ruku”. Pravila su propisivala da nikome s vezama iz prethodnog komunističkog režima ili osobama koje su imale iskustvo u drugim političkim strankama nije dopušteno obnašati dužnost u stranci. Ovo je stvorilo novu generaciju političara neupletenih u prethodne korupcijske skandale; među njima su bili Monika Flašikova-Benova, Robert Kalinak i Pavol Paška.
Drugo pravilo bilo je da su sve stranačke podružnice na regionalnom i lokalnom nivou morale biti 100 posto finansijski nezavisne, a sve finansijske donacije trebale su biti javno objavljene u medijima.
Ipak, nešto kasnije, premijer i njegovi saradnici bit će optuženi za mnoge zloupotrebe položaja, a u ozbiljnom je sukobu i sa službenim Briselom.
Između 2002. i 2006. SMER je bila glavna opoziciona stranka u slovačkom parlamentu. Godine 2004. spojila se s gotovo svim ljevičarskim strankama aktivnim na slovačkoj političkoj sceni, uključujući svoju matičnu stranku SDL postavši dominantna politička stranka u Slovačkoj.
Funkciju slovačkog premijera obavlja od 2023, nakon što je prethodno bio na toj dužnosti od 2006. do 2010. i od 2012. do 2018. Fico drži rekord kao premijer s najdužim stažem u historiji zemlje.
Tokom parlamentarnih izbora 2023. Fico je vodio kampanju za prekid vojne podrške Ukrajini tokom njezine invazije od strane Rusije. Njegova stranka SMER -Socijaldemokratija osvojila je najviše glasova na izborima s 22,9 posto glasova i osvojila 42 mjesta. Fico je formirao koaliciju s Glasom socijaldemokratije (Hlas) i Slovačkom nacionalnom strankom, a svoj četvrti premijerski mandat započeo je 25. oktobra.
Čini se da su Ficovi prvi koraci od povratka na vlast usmjereni na ušutkavanje njegovih kritičara. U roku od nekoliko sedmica nakon formiranja nove vlade, Fico je najavio da će nevladine organizacije, od kojih su brojne u prošlosti bile oštre kritičare vlada SMER-SD-a, biti označene kao “strani agenti”. Štaviše, predložene izmjene poreznog zakona, koje su slovačkim poreznim obveznicima omogućile usmjeravanje dva posto svojih poreza grupama civilnog društva, vjerovatno će ugušiti tok sredstava, piše Journal of Democracy o njemu.
Ficov povratak na vlast izazvao je širu zabrinutost o sudbini demokratije u Slovačkoj, a neki su komentatori čak upozoravali na “orbanizaciju” zemlje. Na izglede za demokratsku eroziju djelimično će utjecati okolnosti u kojima Fico mora vladati. Ako njegova vlada ne bude u stanju ispuniti svoja ekonomska obećanja, to će sigurno narušiti koheziju njegove vladajuće koalicije. Ficov dosje dovoljno je pokazao da je više zabrinut za ostanak na vlasti nego za poštivanje demokratskih načela. Ako mu je moć ugrožena, vjerovatno nema ograničenja u tome kako bi on bio spreman saviti sistem kako bi sačuvao sebe i svoje prijatelje, navodi se u izvještaju Journal of Democracyja
