/ FOTO: RTCG
28/10/2022 u 21:45 h
Dan portalDan portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Šoć: Zakon o porijeklu imovine nije uvod u nacionalizaciju

On je kazao da mora da postoji jedan set procesnih pravila koji će dovesti do toga da i to lice od kojeg se imovina oduzima ima sve garancije pravičnog suđenja gdje će država dokazati da nezakonito stekao imovinu

Državni sekretar u ministarstvu pravde i član Tužilačkog savjeta Bojan Božović u emisiji "Okvir" na TVCG naveo je da su kratki rokovi do momenta kada će se Zakon o porijeklu imovine naći pred ministrima u Vladi Crne Gore.

Pravni savjetnik premijera Abazovića Ivo Šoć kazao je da Zakon o porijeklu imovine ne može biti neka vrsta nacionalizacije kao što su neke partije najavljivale, dok je advokat Vladan Bojić kazao da u zakonu postoje određeni nedostaci koji su potrebni za primjenu.

Božović je istakao da misli da su već dovoljan broj puta najavljivali Zakon o porijeklu imovine, ali da misli da su u pitanju kratki rokovi do tog momenta.

"Riječ je o jednom veoma veoma važnom zakonskom rješenju, a mi smo pristupili sa izradom postojećeg teksta sa veoma velikim stepenom pažnje", naveo je Božović.

On ja kazao da čekaju još samo završne informacije od strane evropskih eksperata.

"Svi ćemo se usaglasiti da ako usvojimo zakon koji je neupotrebljiv da nam ne treba", naveo je Božović.

Šoć je kazao da nema ništa sporno da se svako zakonsko rješenje poslije nekog vremena preispita, te da se vidi koji su rezultati nekog zakona.

"Zakon o porijeklu imovine ne može biti neka vrsta nacionalizacije kao što su neke partije najavljivale, neko bespravno oduzimanje imovine svim ljudima za koje mi mislimo da su nezakonito stekli", naveo je Šoć.

On je kazao da mora da postoji jedan set procesnih pravila koji će dovesti do toga da i to lice od kojeg se imovina oduzima ima sve garancije pravičnog suđenja gdje će država dokazati da nezakonito stekao imovinu.

"Potpuno je logično da zakon koji je donesem 2015. godine već u 2020. godini počne da se postavlja pitanje šta smo dobili tim zakonom", naveo je Šoć.

On je istakao da je prošle godine čitao te podatke te da misli da je bilo nekih 12 odluka u tom kontekstu.

"Ja sam čak i pročitao koja je imovina oduzimana i to je komično zvučalo u jednom momentu iako ne želim da omalovažavam rad Specijalnog državnog tužilaštva u tom periodu", naveo je Šoć.

On je kazao da su gotovo sve političke strukture prije 30. avgusta najavljivale Zakon o porijeklu imovine, iako niko tada nije znao šta taj zakon predstavlja.

Advokat Vladan Bojić ističe da treba naći nešto što se u evropskoj praksi prepoznaje kao pravična ravnoteža.

"Taj zakon treba biti djelotvoran, usklađen sa našim pravnim poretkom, bez obzira na sve preporuke, i mora postići učinak, jer ako ne postigne učinak biće još jedno mrtvo slovo na papiru", navodi Bojić.

On ističe da je pregledao Nacrt zakona, te da je mogao da primijeti da ima određene nedostatke potrebne za primjenu.

"Trebalo bi ostale zakone koji su srodni ovom novelirati kako bi ovaj zakon bio funkcionalan", navodi Bojić.

Na pitanje ko će biti obuhvaćen ovim zakonom, Božović je kazao da ovim Nacrtom u članu 6 su između ostalog predvidjeli da imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću može se oduzeti od učinioca ako je stečena u periodu deset godina prije i ili poslije izvršenja krivičnog djela.

"U vremenskom smislu zahvatićemo popriličan dug opseg, na primjer od 2000. godine, ako je deset godina unazad, ako je neko krivično djelo počinjeno 2010. godine, onda deset godina unazad može da obuhvati period koji se odnosi na 2000. godinu. Tako da postoji dobra pretpostavka za stvaranje dobrih preduslova da se ostvare očekivanja građana", naveo je Božović.

Od momenta usvajanja do momenta klasične primjene hoće li proći period ili će se krenuti u akciju zavisi od analiza koje će im biti date, naveo je Božović.

Na pitanje koji je to momenat kada se kreće u akciju, kada počinje sumnja, da li to radi policija koji obavještava tužioca i kakva je procedura Božović navodi da će finansijska istraga biti vođena na način na koji je postojećim zakonom to moguće učiniti.

"Kada se stvori osnov sumnje da je neko počinio krivično djelo, nakon toga tužilac je dužan da o tome obavijesti Zaštitnika imovinko-pravnih lica koji će pokrenuti parnični postupak", navodi Božović.

On ističe da ako je u pitanju javni funkcioner,sve će biti sprovedeno od strane Specijalnog državog tužilaštva.

Šoć navodi da eksperti Evropske unije dolaze iz različitih sistema i država i neka ustavno-pravna rješenja koja oni imaju nemamo mi i to je sasvim razumljivo, samo je bilo potrebno naći mehanizam koji će na kraju dati rezultate i koji je primjenljiv za naš sistem.

"Imajući u vidu da je ovo kombinacija ta dva postupka, logično je bilo da državni tužilac ne može da zastupa pred parničnim sudom", kazao je Šoć.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
19. decembar 2024 13:10