Vlada ne radi na izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu

“Izašli ste sa predogom o izmjeni Zakona o državljanstvu i izmjeni Ustava u dijelu državljanstva. Da li je izmjena ovog zakona pokrenuta od nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova, da li se o tome već raspravljalo na Vladi, da li je urađena odgovarajuća stručna analiza prije nego što ste najavili intervencije u tako značajnoj oblasti, i da li imate bilo kakav pisani dokument u formi Nacrta izmjene zakona, zapisnika ili dokumenta koji potvrđuje da se na nivou resora, Vlade ili nekog vladinog tijela na ovu temu raspravljalo”, pitao je Vuković.

Odgovor Spajića: Preciznosti radi, dozvolite da pojasnim – nisam „izašao sa predlogom o izmjeni Zakona o državljanstvu“ kako to sugerišete u pitanju već sam na konferenciji za medije koja je bila posvećena potpuno drugoj temi, na novinarski upit u najkraćem iznio svoj stav o ovom pitanju.

Dakle, vrlo egzaktno – niti sam „izašao“ niti sam inicirao izmjene Zakona i ovu temu u javnom i političkom diskursu. Jedino sam, kao građanin i kao premijer iznio svoje mišljenje na koje (valjda) imam i pravo.

Stoga sada evo i najprecizniji odgovor na Vaše poslaničko pitanje – nije započeta procedura niti je Vlada raspravljala o ovom pitanju. Ipak, kako se otvorila vrlo bitna tema koja, više nego jasno, još jednom ima za cilj diskreditaciju 44. Vlade ili još preciznije – mene lično, zahvaljujem na prilici da ovu situaciju pojasnim i pred ovim Domom i pred cijelokupnom javnosti. Prvo bih odgovorio na nekoliko glavnih dezinformativnih narativa koji se plasiraju posljednjih dana.

Prvi – Da Vlada radi na izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu. (između ostalog i predmet Vašeg pitanja) Odgovor je – NETAČNO.

Drugi – Parlamentarna većina će mijenjati Zakon o državljanstvu suprotno Ustavu, a onda će Ustavni sud poništiti uslov od 10 godina za biračko pravo, čime će svi noviprimljeni državljani steći pravo glasa za dvije godine. Odgovor -NETAČNO. Pokret Evropa sad kao dio parlamentarne većine NIKADA neće podržati nijedno rješenje suprotno Ustavu.

Treći – Pitanje dvojnog državljanstva riješiće se bilateralnim Sporazumom. Odgovor – NETAČNO. Jasno sam i u odgovoru na novinarsko pitanje govorio isključivo o Zakonu, ne o bilo kom drugom aktu niti prečici. Posebno ne u dijelu koji bi se odnosio na sticanje biračkog prava.

Četvrti – Vlada ignoriše Ustav, do izbornog inženjeringa preko izmjena Zakona. Odgovor – NETAČNO. Jasno sam saopštio koji bi bili uslovi za izmjenu Zakona kako bi se spriječio izborni inženjering. Još jasnije iz mog Kabineta je pojašnjeno da to nije moguće bez svih zaštitnih mehanizama, pa i Ustavnih promjena. Imajući to u vidu još jednom poručujem – ništa neće biti urađeno suprotno pravnom sistemu, odnosno bez potrebne većine.

Pitanje Borisa Bogdanovića

U javnosti, posebno nakon hapšenja Veselina Veljovića, Zorana Lazovića, Milivoja Katnića, 50 članova drugih kriminalnih organizacija, te pretresa objekata u vlasništvu Bemaxa, pojedini mediji, organizacije i grupe pokušavaju nametnuti narativ da Specijalno državno tužilaštvo, sektor bezbjednosti i Vlada Crne Gore postupaju selektivno i revanšistički, prema svojim političkim neistomišljenicima. S tim u vezi pitam: Da li je, prema Vašem mišljenju, hapšenje i procesuiranje, osumnjičenih i optuženih za izvršenje najtežih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije revanšizam prema izabranim, imenovanim ili na druge načine angažovanim licima u sistemu javne uprave? Da li je nekom iz javne administracije, prijećeno da će ostati bez posla zbog njihove političke opredijeljenosti ili neopredijeljenosti? Da li imate informaciju da su starješine organa u javnoj administraciji kažnjavali zaposlene, zbog svoje političke opredijeljenosti, na način sto su ih preraspoređivali na radna mjesta van mjesta prebivališta? Ili od njih trazili da na izborima glasaju za određenu političku opciju? Da li se bilo koji visoki funkcioner političkog subjekta stranaka koje su vršile vlast do formiranja 44. Vlade Cme Gore nalazi u istražnom zatvoru? Ako ne, kako ocjenjujete tvrdnje da Specijalno državno tužilaštvo, sektor bezbjednosti, odnosno Vlada Crne Gore progone političke neistomišljenike partija na vlasti? Kako se vaša Vlada nosi s kritikama o revanšizmu dok nastoji da ispuni obećanja o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i jačanju vladavine prava?

Odgovor Spajića: Moj odgovor na Vaša pitanja podijelio bih u nekoliko segmenata. Prvo, hapšenje i procesuiranje osumnjičenih i optuženih za izvršenje najtežih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije nisu pitanje revanšizma prema bilo kome, bilo da se radi o izabranim, imenovanim ili na druge načine angažovanim licima u sistemu javne uprave. Naprotiv, ovakve aktivnosti predstavljaju dokaz da je Crna Gora posvećena unapređenju vladavine prava, jačanju pravosudnog sistema i osiguranju pravde za sve svoje građane.

Međutim, činjenica da su danas procesuirani za najteža krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije upravo oni koji su bili na čelu institucija čiji je zadatak bio da se bore protiv tih pošasti najbolje objašnjava razloge zbog kojih je Crna Gora imala hronični nedostatak rezultata u oblasti vladavine prava i potpunu stagnaciju na evropskom putu.

Procesuiranje brojnih čelnika i rukovodilaca policije, tužilaštva, sudstva i drugih institucija šalje jasnu i važnu poruku nadležnih organa – da niko nije iznad zakona i da niko ne može biti iznad države. Tužilaštvo je saglasno našem pravnom sistemu zaduženo da goni učinioce krivičnih djela, a nakon reformi koje su se desile prije tri godine, svjedočimo jednom posvećenom, kvalitetnom i neselektivnom pristupu u njihovom radu. Naravno u svim pomenutim slučajevima već smo imali značajnu ulogu i sudske grane vlasti, odnosno nadležnih sudova, pa su tako optužnice protiv dva bivša direktora Uprave policije, čelnika sudstva i specijalnog državnog tužioca Čađenovića potvrđene od nadležnih sudova, a u skorijim slučajevima procesuiranja gospode Katnića i Lazovića, prvo je sudija za istragu potvrdio osnovanu sumnju, a zatim u daljem postupku i tročlana vijeća Višeg i Apelacionog suda. Da ne govorim o tome, da optužbe koje se stavljaju na teret pomenutima i mogim drugima nemaju veze sa javnom izgovrenom riječju, protestnim okupljanjem ili nečim sličnim, već isključivo zbog izvršenja teških krivičnih djela.

Složićemo se dakle, da se odlučnošću u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, direktno doprinosi jačanju povjerenja građana u institucije i unapređenju međunarodnog ugleda naše zemlje. Najobjektivniji posmatrači, ali i procjenjivači  stanja u Crnoj Gori su naši evropski partneri, a oni su prije par dana u Briselu kada je Crna Gore posle 11 godina dobila IBAR – odali priznanje ovoj Vladi i Crnoj Gori upravo i zbog upečatljivih rezultata na polju unapređenja vladavine prava.

Bez pravde nema ni prosperiteta, a borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je ključna za stvaranje društva u kojem vlada red, sigurnost i jednakost pred zakonom. Zbog toga će nadležni nastaviti da sprovode mjere koje će osigurati da pravda bude dostupna svima i da se svi slučajevi kršenja zakona tretiraju sa najvećom ozbiljnošću.

Ovaj pristup je ključan za jačanje povjerenja građana u pravosudni sistem i osiguravanje da svi, bez obzira na njihov politički položaj, budu odgovorni za svoja djela. Time pokazujemo da Crna Gora nema toleranciju za korupciju na bilo kojem nivou i da su naše institucije sposobne i spremne da djeluju u interesu pravde i zakona. Politički revanšizam je obilježje nekih prošlih vremena kad se nisu birala ni sredstva ni metodi za obračun sa političkim protivnicima – jer je važio princip da cilj opravdava sredstvo, a cilj je bio očuvanje vlasti po svaku cijenu. Ovo je slobodna Crna Gora, u kojoj je takvo postupanje ružna prošlost i opomena da ne smijemo dozvoliti da se ikada više išta slično ponovi.

Na Vaše pitanje o tome da li je bilo pritisaka ili sankcija prema zaposlenima u javnoj upravi moj odgovor je jasan – ta praksa mora ostati iza nas. Lično, gnušam se takvog pristupa i ne mislim da doprinosi meritokratiji i rezultatima.

Nadležni državni organi djeluju transparentno, dosljedno i nepristrasno, oslanjajući se na činjenice i zakon. Svi postupci su vođeni principom da niko nije iznad zakona.

Borba protiv kriminala i korupcije nije politički revanšizam, već osnovni preduslov za prosperitet i sigurnost svih građana. Nastavićemo da se zalažemo za pravdu i integritet, bez obzira na političke pritiske ili optužbe. Nadležne organe ne interesuje kako se neko zove i kakvih je uvjerenja ili opredjeljenja, već da li je ili nije učinilac krivičnih djela. Naša Vlada vjeruje u demokratske vrednosti i vladavinu prava i to ćemo neumorno dokazivati svojim djelima.

Odbacujemo optužbe za politizaciju pravosudnih procesa i reafirmišemo našu posvećenost da svaki građanin Crne Gore bude tretiran jednako pred zakonom, jer samo zemlja jakih i nezavisnih institucija je sigurna kuća za sve njene građane.

Pitanje Damira Gutića

Šta Vlada Crne Gore u narednom periodu planira da uradi kako bi region Plava i Gusinja dobio neophodne pretpostavke za razvoj i valorizaciju potencijala sa kojim raspolaže?

Odgovor Spajića: Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, u okviru Kapitalnog budžeta, koji sprovode Uprava za kapitalne projekte i Uprava za saobraćaj, za realizaciju kapitalnih projekata na teritoriji opštine Gusinje planirano je 240.000 eura za četiri projekta ukupne procijenjene vrijednosti oko šest miliona eura, dok je za 11 projekta koji se realiziju na teritoriju opštine Plav, a čija je ukupna procijenjena vrijednost oko 53 miliona eura za 2024. godinu planiran iznos od 2,1 miliona eura.

Osim navedenog, kroz projekte pomoć lokalnim samoupravama u rješavanju infrastrukturnih problema Vlada je kroz Zakon o budžetu Crne Gore za 2024. godinu obezbijedila dodatna sredstva za sve opštine posebno one iz sjeverne regije. S tim u vezi, Uprava za kapitalne projekte je zaključila jednogodišnji ugovor sa opštinom Plav na iznos od 900.000  eura, a sa opštinom Gusinje na iznos od 800.00eura, a iste mogu namjenski da realizuju do kraja tekuće godine po svojim prioritetima.

Već smo krenuli da realizujemo projekte i konkretno na teritoriji opštine Plav i Gusinje u dijelu državnih puteva. U toku je rekonstrukcija raskrsnice na ulazu u Plav, vrijednost radova je oko 300 hiljada eura. Trenutno se izvode i radovi na sanaciji klizišta „Jabuka“ na regionalnom putu Murino – Bjeluha. Vrijednost radova je 110 hiljada eura.

U toku je izrada glavnog projekta za dionicu puta Plav-Bogićevica u dužini od 10 km (ukupna dužina iznosi 17,5 km). Raspisan je javni poziv za unaprjeđenje bezbjednosti saobraćaja na 20 raskrsnica državnih puteva na teritoriji cijele države, a jedna od tih je i raskrsnica za Murino.

Što se tiče opštine Gusinje, u toku je izrada studije bezbjednosti za put Berane-Gusinje-Grnčar u dužini od 54 km, nakon čega će se uraditi glavni projekat poboljšanja bezbjednosti saobraćaja i uslijediti tender za izvođenje radova.

U dijelu daljeg razvoja ovog dijela sjevera veliku ulogu odigraće i projekti, koji su pod okriljem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Prvo kroz sprovođenje Programa integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine (SDIP), u saradnji sa Svjetskom bankom.

Ministarstvo je za projekat, koji obuhvala četiri države, vrijedan oko 330 miliona eura, osim lokacija u Beranama i Bijelom Polju, odabralo još tri lokacije koje pripadaju opštinama Plav i Gusinje.

S tim u vezi, Vlada Crne Gore je Kapitalnim budžetom za 2024. opredijelila sredstva za izradu projektne dokumentacije za Zaštitu i revitalizaciju Plavskog jezera. Realizacija tog projekta će biti kandidovana za II Fazu SDIP programa, kako bi se u saradnji sa Svjetskom bankom, trajno zaštitio i sačuvao ovaj predio izvanrednih prirodnih odlika i velikog razvojnog potencijala.

U opštini Gusinje u prvoj fazi projekta bila su predviđena dva projekta regulacije. Prvi – regulacije rijeke Grnčar nizvodno od saobraćajnog mosta u dužini od oko 842 m. Očekujemo da će Ugovor za izvođenje radova po Glavnom projektu biti potpisan tokom septembra. Rok za završetak radova je 15 mjeseci.

Veliku šansu za razvoj Plava i Gusinja svakako vidimo u poljoprivredi, jer tu postoje bogati potencijali, a poljoprivreda ima izrazit multiplikativan učinak na ostale privredne grane. Agrobudžetom za ovu godinu oprijedeljeno je 75 miliona eura za poljoprivredu i ruralni razvoj, a kroz IPARD III program crnogorskim poljoprivrednicima na raspolaganju su dodatna 63 miliona eura.

Pitanje Adrijana Vuksanovića

Kako ocjenjujete odnose Crne Gore i Republike Hrvatske za vrijeme Vašeg mandata ?

Odgvor Spajića: Naši odnosi sa Republikom Hrvatskom su prijateljski i otvoreni i, uz posvećenost kontinuiranom unapređenju u oblastima od obostranog značaja. Dodatno su ojačani NATO savezništvom i istom vizijom evropske budućnosti svih država regiona. Veoma smo zahvalni na podršci koju Republika Hrvatska u kontinuitetu pruža Crnoj Gori na njenom evropskom putu, i koja, siguran sam, neće izostati ni u narednom periodu. Kroz djelovanje Vlade Crne Gore, kao i kroz sopstveno djelovanje, mogu potvrditi da se od samog početka nastojalo da se svi aspekti saradnje koji su dobri dodatno unaprijede, a da se sve teme u kojima postoji prostora za diskusiju riješe kroz razgovor i dogovor dvije strane.

Ovdje posebno želim da istaknem da sam predsjednik Vlade koji želi da na otvoren način, bilateralno, razgovara i dogovori sve ono što će biti u cilju postizanja blagostanja obje države i oba naroda, ali imajući u vidu prvenstveno interese Crne Gore.

Uvažavajući i poštujući svu argumentaciju hrvatske strane, u vezi sa neriješenim pitanjima, moram da naglasim da i Crna Gora ima svoju. Naši prioriteti ulaska u EU, očuvanja crnogorske tradicije i kulture i bolji uslovi života za naše građane, su nešto od čega nećemo odstupati i što je u konstantnom fokusu našeg sveukupnog djelovanja.

Uz sve navedeno, želim da naglasim da Crna Gora i Republika Hrvatska imaju jaku tradiciju prijateljstva, dugu istoriju uzajamnog poštovanja, zajedničke kulturološke korijene i da izrazim uvjerenje da rješavanje pojedinih pitanja, koja zahtijevaju dodatne napore obje strane, određena odricanja i davanja, ali i obostrano poštovanje i razumijevanje, mogu samo da nas ojačaju, a ni u jednoj mjeri, niti na bilo koji način poljuljaju odnose.

Pitanje Dritana Abazovića

Da li Vi stojite iza organizovanih napada na šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, kako to implicira Vaš ministar pravde Andrej Milović?

Odgovor Spajića: Ne, ne stojim iza bilo kakvog napada. Ni na gospodu Novovića i Šukovića, niti na bilo koga. Vjerujem da Vama to zvuči nemoguće, ali svako polazi od sebe. Dozvolite mi da podsjetim da mi, iako sam više puta o tome govorio – nije važno ko je na čelu bilo kog sektora dok god taj neko isporučuje rezultate. Logika ovog pristupa leži u činjenici da sistem treba najbolje ljude na pravim mjestima. Jedino tako, možemo ići naprijed.

Podvale, podmetačine, izdaje – ostavljam onima kojima je to imanentno. Što se mene tiče, bio premijer ili radio bilo šta drugo sa ovim neću praviti kompromise. Ali kada već pominjemo glavnog specijalnog tužioca i načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja koristim i ovu priliku da ponovim punu podršku Vlade i svoju ličnu njima i njihovim timovima na naporima u izgradnji sigurnijeg i pravednijeg društva za sve naše građane.

Pitanje Miluna Zogovića

Da li ste zadovoljni dosadašnjom dinamikom sprovođenja programa „Evropa sad 2“, koji je krajnji rok za implementaciju svih mjera iz programa i da li su neosnovane medijske najave da je ukidanje penzijskih doprinosa i reforma Fonda penzijsko invalidskog osiguranja neophodan preduslov za punu implementaciju programa „Evropa sad 2“?

Odgovor Spajića: Veoma sam ponosan što sam u svom, do sada kratkom političkom djelovanju, uspio da afirmišem ekonomske teme i programe unapređenja standarda zaposlenih, na osnovu kojih će se takmičiti političke partije da bi zadobile povjerenje građana. Zato mi uvijek pričinjava zadovoljstvo da govorim o temama važnim za svakodnevni život građana a ne o temama koje treba da ostavimo u prošlosti.

U vezi sa Vašim pitanjem, da li sam zadovoljan dosadašnjom dinamikom sprovođenja programa „Evropa sad 2“, ukazaću na neke činjenice. 44. Vlada, u Skupštini Crne Gore, izglasana je 31. oktobra 2023. godine. Samo dva mjeseca od konstituisanja ove Vlade, Skupština je usvojila Zakon o budžetu Crne Gore i Izmjene zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je minimalna penzija povećana na 450€ ili 52%. Tada smo u Parlamentu, od dijela poslanika, čuli da povećanje minimalne penzije nije održivo, da ćemo ga finansirati iz zaduženja, iz povećanja opšte stope PDV-a, iz prodaje Elektroprivrede Crne Gore i sl. Danas, nakon isplate uvećane penzije za pet mjeseci ove godine, svjedočimo da su sva ta „predviđanja“ bila netačna. Za period januar-maj ostvaren je suficit budžeta dok su prihodi veći kako od prošle godine tako i od planiranih. Kao što sam rekao i prilikom usvajanja Zakona o budžetu za 2024. godinu, nijedan cent zaduženja nije niti će biti iskorišćen za potrebe isplate penzija ili bilo kojeg drugog tekućeg troška već isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje infrastrukturnih projekata.

Dakle, prvi dio programa namijenjen unapređenju standarda penzionera je ispunjen dok nam slijedi dio programa usmjerenog na unapređenje standarda svih zaposlenih u Crnoj Gori. Potencirao bih „svih“ jer smo od strane prethodne Vlade svjedočili povećanju zarada samo za jednu kategoriju zaposlenih a to su zaposleni u javnoj upravi. Zato sada imamo još veći disbalans na tržištu rada, budući da je privreda ostala po strani, a da su privrednici upravo oni koji pune Budžet.

Zato smo prethodne mjeseci uporedo sa izuzetno intenzivnim aktivnostima usmjerenim na dobijanje IBAR-a posvetili izradi Fiskalne strategije koja se donosi za period trajanja mandata Vlade, a koju shodno Zakonu o budžetu i fisklanoj odgovornosti usvaja Skupština. Poštujući zakonske propise, Fiskalnu strategiju, koju Crna Gora nema još od 2021. godine, pripremićemo i ponuditi cjelokupnoj javnosti na raspravu u narednih 15-20 dana. Upravo Fiskalna strategija sadržaće sve mjere fiskalne politike 44. Vlade, uključujući „Evropu sad 2“. Kao što ste upoznati poslaniče Zogović, „Evropa sad 2“ u svojoj osnovi sadrži viziju smanjenja poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne i prosječne zarade, te samim tim zahtijeva poštovanje socijalnog dijaloga odnosno donošenje odluka na bazi tripartitnog dijaloga Vlade, sindikata i poslodavaca.

Na kraju, Fiskalnu strategiju usvaja Skupština, te moram konstatovati da ovakve reforme moraju zavrijediti opštu društvenu saglasnost, koju smo postigli i prilikom usvajanja programa „Evropa sad 1“.

U dijelu Vašeg pitanja, da li sprovođenje ovog programa podrazumijeva ukidanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i reformu Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, sa ovog mjesta pod punom odgovornoštu kažem da: doprinosi za penzijsko i invlidsko osiguranje neće biti ukinuti već umanjeni dok će Fond penzijskog i invalidskog osiguranja apsolutno nastaviti da funkcioniše kao i do sada kada se finansiranje penzija vrši u sklopu prvog penzionog stuba.

U dogledno vrijeme, kao što je to u određenim krugovima u javnosti prezentovano, ne planiramo korišćenje drugog (II) penzionog stuba koji podrazummijeva da zaposleni vrši uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Pitanje Radinke Ćinćur

Poseban poslanički klub, sa velikom pozornošću, dosljedno brine o Vašim obećanjima i posljedicama koje će one imati po građane. A budući da je vrijeme neumitno i da sva obećanja stižu na naplatu, u vezi s tim i sljedeće pitanje. Zanima nas, koji su to mehanizmi pomoću kojih planirate doći do minimalne zarade u iznosu od 700€ za svakog zaposlenog Crnoj Gori, odnosno kako ćete izvesti tu „magiju“ da imamo prosječne neto plate od 1000 evra a da nam bruto plate ostanu nepromijenjene odnosno najniže u regionu i kako će se to reflektovati na penzioni fond? Konkretnije da li ste u mogućnosti da nam objasnite reformu penzionog sistema koju namjeravate da sprovedete u djelo?

Odgovor Spajića: Drago mi je da me na moja obećanja podsjeća upravo poslanica koja je na temelju tih obećanja zavrijedila svoj poslanički mandat. „Magija“ kako pominjete u svom pitanju, nije Vam bila sporna kada je pripremljena i sprovedena „Evropa sad 1“ koja je predstavljala okosnicu ekonomskog programa koji smo kao partija ponudili našim građanima i zadobili njihovo povjerenje. Na bazi te „magije“ Vi i ja danas razgovaramo u Parlamentu, Vi kao poslanica koja je mandat građana dobila upravo preko tog programa.

U međuvremenu, Vi ste se odlučili za neke druge programe i druge agende a ja ostajem na onome što smo zajednički obećali: minimalnu zaradu od 700 eura, prosječnu zaradu od 1000 eura i minimalnu penziju od 450 eura.

44. Vlada na čijem sam čelu, samo dva mjeseca od svog konstituisanja, predložila je a Skupština usvojila izmjene zakona koje su omogućile povećanje minimalne penzije za preko 74 000 naših penzionera. Penzionera čiji je standard godinama, a rekao bih decenijama, unazad bio ispod granice neophodne za dostojanstven život. Kako su se prema penzionerima odnosile prethodne Vlade govore isključivo podaci: minimalna penzija u 2016. godini iznosila je 121,92€, u 2017. godini 122,83€, u 2018. 125,63€ u 2019. godini 128,14€.

Zato je ovo prva mjera Evropa sad 2 programa, i to na potpuno fiskalno odgovoran i održiv način.

Vjerovatno ste u pravu kad mislite, da je za samo osam mjeseci koliko je ova Vlada u svom mandatu, zaista „magično“ sprovesti tako krupne reforme, i to uporedo sa svim naporima na ispunjavanju zahtjeva iz integracionog procesa koji su nagrađeni konačnom deblokadom našeg EU puta dobijanjem IBAR-a.

Naša vizija unapređenja standarda svih građana Crne Gore ostaje nepromijena. Posvećeno radimo na pripremi nove Fiskalne strategije koja će obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje uticaja tih mjera na fiskalni i makroekonomski okvir. Fiskalna strategija biće uskoro završena nakon čega će biti stavljena na javnu raspravu i šire društvene konsultacije, i svakako se naći pred poslanicima. I upravo je to mjera strateškog djeovanja ove Vlade, nasuprot prošlim koje nisu pripremile ovako važan dokument fiskalne politike još od 2021. godine, jedini koji pored godišnjih zakona o budžetu usvaja Skupština Crne Gore.

Evropa sad 2 kao i Evropa sad 1 usmjerena je na smanjenje poreskog opterećenja na zarade, kako bi se poslodavcu smanjio fiksni trošak rada, a ujedno omogućilo povećanje minimalne i prosječne zarade. Smanjenje doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje ne podrazumijeva uvođenje II stuba penzionog sistema, niti uplaćivanje penzionog staža od strane zaposlenog. Reforma koju ćemo sprovesti podrazumijeva nastavak finansiranja penzija preko I stuba odnosno Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i do sada.

Da budete već sada potpuno bezbrižni, nijedna mjera koju predloži ova Vlada neće ugroziti nijednog zaposlenog a posebno ne penzionere i penzioni sistem, kao ni državni budžet.

Pitanje Nikole Zirojevića

Da li Vas brine činjenica da ste, uprkos priči o pomirenju i Crnoj Gori kao faktoru stabilnosti u regionu, uspjeli da narušite odnose sa Republikom Hrvatskom (protestna nota), Bosnom i Hercegovinom (protestna nota) i Republikom Srbijom (reakcije njihovih predstavnika vlasti)?

Odgovor Spajića: Pomirenje Crne Gore, jedini je put ka evropskoj budućnosti, i to ne deklarativno, nego činjenično. Crna Gora je multietnička i multikonfesionalna država, koja nema apsolutnu većinu ni u jednoj identitetskoj grupi.

Zato mislim da je popis na najbolji način pokazao ispravnost našeg inkluzivnog pristupa za sva otvorena pitanja, kojim su drugi, da podsjetim, godinama izbjegavali da se bave. Od prvog dana mandata sam i doslovno posvećen širenju ideje o važnosti okupljanja oko tema koje u društvu gotovo da imaju konsenzus, a izglasavanje IBAR zakona i u ranijem periodu zakona koji se odnose na popunjavanje nedostajućih pozicija u ključnim institucijama pravosuđa i tužilaštva, pokazali su da smo u stanju da političke i pojedinačne interese ostavimo po strani. To je pravi put ka pomirenju, jer se te odluke podudaraju sa željom ogromne većine stanovnika Crne Gore.

Dobijanje IBAR-a je i svojevrsna nagrada i dokaz da se na Crnu Goru gleda kao na pokretača, ili kako su metaforički naši partneri znali da kažu, lokomotivu, koja vuče Zapadni Balkan ka velikoj evropskoj porodici. Dobrosusjedska i regionalna saradnja čine jedan od stubova vanjske politike Crne Gore, koju Vlada, na čijem sam čelu, odlučno i postojano sprovodi kroz redovne diplomatske i druge aktivnosti. Shodno tome, ne bih se saglasio s Vama da su odnosi sa pomenutim državama narušeni, već naprotiv da smo, u trenutno kompleksnim i izazovnim geopolitičkim procesima, uspjeli da zajedničkim naporima radimo na dodatnom zbližavanju i ostvarivanju obaveza iz evropske agende.

Podsjetio bih, takođe, da smo svakoj eventualnoj nesuglasici sa našim susjedima pristupili sa posebnom pažnjom i razumijevanjem, u cilju adresiranja i iznalaženja odgovarajućeg, obostrano prihvatljivog, rješenja.

Diplomatske protestne note, predstavljaju sastavni dio bilateralnih odnosa i način da se o određenim pitanjima iskaže stav, ukazujući istovremeno na teme o kojima postoji prostor, ili potreba da se dodatno razgovora, za šta će, u nama, uvijek naći adekvatnog sagovornika. Međutim, želim takođe da istaknem, da se u tim i svim drugim komunikacijama, vodimo prvenstveno punom zaštitom interesa Crne Gore i njenih građana, za šta ću se uvijek snažno zalagati.

Pitanje Vasilija Čarapića

Kako ocjenjujete pregovarački proces do sada i činjenicu da posle 12 godina dolazimo u situaciju da možemo da dobijemo završna mjerila za poglavlja 23 i 24, ali i da zatvaramo ostala pregovaračka poglavlja i kakva je strategija Vlade Crne Gore za nastavak integracionih procesa, budući da je put od IBAR-a do članstva i dalje izazovan a da najveći dio posla tek predstoji?

Odgovor Spajića: Crna Gora je uradila više za ovih šest mjeseci, nego za prethodnih šest godina, poruka je iz Brisela, koju smo svi čuli, a koja najbolje opisuje renesansu napravljenu u pregovaračkom procesu. Tu da stavimo tačku ovog odgovora, ne bi bilo malo, ali moramo pohvaliti sve one, koji su neumorno radili, kako bi poslije sedam godina potpuno deblokirali proces i stigli do završnog sprinta ka Evropskoj uniji.

Dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, čuvenog IBAR-a, pokazuje da je proces proširenja živ. Niko to nije uspio još od Hrvatske, pa je i to jasna poruka svim kandidatima da postoji mogućnost napredovanja shodno zaslugama. Mislim da nakon posjete Briselu neću pretjerati kada kažem, da su tamo jednako, ili možda čak i više srećni zbog ovog rezultata nego mi. Crna Gora je ponovo predvodnica u procesu pristupanja, a naš napredak je podsticaj i za ostale zemlje koje teže učlanjenju u Evropsku uniju. Imamo generacijsku šansu da kompletiramo proces i nemamo nikakav izgovor da je propustimo.

Iskoristiću ovu priliku da se zahvalim svima vama u Skupštini, što ste dali veliki doprinos da dobijemo IBAR i time pokazali da ovaj proces ne smije i neće više nikada biti podređen partijskim i drugim interesima, jer EU je ono što ogromna većina građana želi.

Ovo je istorijski trenutak za Crnu Goru i plod je rada ne samo ove Vlade već cjelokupne administracije koja je na tehničkom, političkom i diplomatskom nivou duže od deceniju radila u ovom cilju. I još jednom veliko hvala njima, našim tihim herojima!

Kada pominjemo poglavlja 23 i 24, moram naglasiti da godinama nije bilo nikakvog pomaka, za to je falilo političke volje. Vladavina prava je prioritet svih prioritet ove Vlade, a to je najvažniji segment i centralna tačka čitavog integracionog procesa. Postignuti napredak u tim oblastima je ogroman, ali mora biti tek početak, jer sada kada smo povratili povjerenje zemalja EU, ne smijemo ničim ugroziti savršenu poziciju koju imamo da im se pridružimo.

Kao što je poznato, uspješnom saradnjom Skupštine i Vlade, u svega par mjeseci kompletiran je sastav Ustavnog suda i Sudskog savjeta, te izabran vrhovni državni tužilac, što je ojačalo borbu protiv kriminala i korupcije na visokom nivou. Procesuirani su određeni javni funkcioneri, osujećene značajne kriminalne grupe i uhapšeni uticajni pojedinci iz kriminalnog miljea. Dodatno, u posljednjih mjesec dana obavljen je zavidan posao na ispunjenju obaveza na zakonodavnom i strateškom planu u kontekstu neispunjenih privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, koje su direktno uslovljavale dobijanje IBAR-a.

Ovo je jasan pokazatelj napretka koji je bio neophodan za uspješan nastavak pregovora. Učlanjenje Crne Gore u EU sada se čini neizbježnim, a na nama je da odredimo dinamiku daljeg djelovanja, u prvom redu kroz održavanje političke stabilnosti i odlučnosti da ovu upješnu priču privedemo kraju. Svjesni da ulazimo u finalnu, veoma zahtjevnu fazu pregovora, naš plan za buduće djelovanje ostaje jasan, ambiciozan, ali i veoma realan – da sve raspoložive kapacitete usmjerimo na ispunjenje evropske agende kako bi se Crna Gora do 2028. pridružila porodici evropskih zemalja.

Konkretno, u oblasti vladavine prava, putokaz budućeg djelovanja su završna mjerila data kroz revidiranu Zajedničku poziciju EU za poglavlja 23 i 24, a fokus je svakako na nastavku obračuna sa visokom korupcijom i organizovanim kriminalom, sa akcentom na adekvatan odgovor pravosuđa.

U odnosu na ostala poglavlja, nakon IBAR-a dobijamo priliku da nastavimo sa procesom zatvaranja, što smo čekali punih sedam godina. Za više mjerila postoji interna spremnost, međutim u tom dijelu nas čeka veliki posao finalizacije procesa, ali vjerujem da naša administracija ima kapacitete, a sada i dodatan motiv da još marljivije obavlja posao, kako bi osigurali evropsku perspektivu budućim generacijama.

26. jun je bio važan, istorijski dan, ali ajde da svaki naredni bude još bitniji, da zajednički radimo jače i već 2028. postanemo 28. članica. Crna Gora to zaslužuje, naši građani to od nas očekuju!

Pitanje Slavena Radunovića

Da li je Vlada spremna da učestvuje u realizaciji projekta „Sunčani grad“ u Nikšiću?

Odgovor Spajića: U konkretnom, važno je istaći da su Opština Nikšić i EPCG raspisali konkurs za izradu Idejnog-arhitektonskog rešenja za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa “Sunčani grad”, na koji se prijavilo 14 aplikanata. Riječ je o valorizaciji zapuštenog zemljišta u istočnom dijelu grada koje je u državnoj svojini, sa pravom raspolaganja Opštine Nikšić i Elektroprivrede Crne Gore.

Na ovom prostoru planirana je izgradnja 500 do 1000 stambenih jedinica kao i neophodnih sadržaja kao što su škola, vrtić, ugostiteljski objekti, prodavnice, šetališta, sportski objekti, dakle zaokružena infrastruktura za kvalitet života u budućem dijelu grada koji će Nikšiću dati novu dimneziju, bez dodatnih troškova za Opštinu, EPCG, državne institucije.

EPCG odvaja značajna sredstva za rješavanje stambenih potreba svojih zaposlenih i plaća 1300€/m2, a slična je situacija u lokalnoj samoupravi Nikšića. Plan je da se podigne kredit i da zajednički Opština Nikšić i EPCG grade stanove za svoje zaposlene, s tim da iznos rate kredita ne bi prelazio dosadašnja odvajanja za rešavanje ovih potreba.

Takođe, a u odnosu na dio Vašeg pitanja koji se odnosi na podršku Vlade – kao jedan od neophodnih uslova za realizaciju projekta, podsjetiću da je Vlada Crne Gore nedavno usvojila izmjene i dopune Prostornog urbanističkog plana (PUP) Opštine Nikšić, čime je između ostalih omogućila realizaciju i ovog projekta. To je, složićemo se, i djelimično odgovor na Vaše pitanje.

Učešće Vlade bi se, osim ovoga, moglo očekivati kroz usmjeravanje realizacije objekata različitih namjena ka ovom području, ali i finansiranje izgradnje objekata od opšteg interesa kao društvenih servisa ovog dijela grada, što je svakako i obaveza Vlade Crne Gore.

Međutim, ako se ima u vidu da su pred energetskim sektorom ozbiljni izazovi u narednom periodu, i da prioritet menadžementa kompanije mora biti na novim investicijama u energetici – kao većinski akcionar u Elektroprivredi Crne Gore, Vlada će sa pažnjom sagledati opciju dodatnog kreditnog zaduženja kompanije za realizaciju projekta Sunčani grad. Ovo dakle iz prevashodnog razloga što EPCG mora prioritetno viditi računa o stabilnosti energetskog sistema i opštem, odnosno interesu cijele Crne Gore.

Dozovolite da podsjetim da su već određeni vremenski period u toku pregovori sa izraelskom kompanijom BIG FASHION koja je izrazila spremnost da gradi veliki tržni centar, čime će se u Nikšiću otvoriti i nova radna mjesta.

Ništa manje važan je i interes njemačke kompanije LIDL koja prepoznaje Nikšić kao jednu od prvih lokacija gdje želi da započne svoje poslovanje u Crnoj Gori.

Usvajanjem Prostornog plana ali i kreiranjem podsticajnog poslovnog ambijenta, Vlada Crne Gore posvećeno radi na stvaranju uslova za veći priliv stranih investicija. Siguran sam da u takvom pristupu leži nova, razvojna šansa za Nikšič ali i za cijelu Crnu Goru.