Na poslanička pitanja odgovaraće: Maraš Dukaj, ministar javne uprave; Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova; Bojan Božović, ministar pravde i Vojislav Šimun, ministar zdravlja.

Ministru zdravlja Vojislavu Šimunu na današnjoj Sjednici Skupštine pitanje je postavio poslanik DPS-a Nermin Abdić. 

On je ministra pitao kolike su liste čekanja za speciajlističke preglede u Kliničkom centru.

- Nema dijela Podgorice u kojem me ne zaustavljaju građani i pitaju šta može da se uradi sa listama čekanja. Sistem je zakazao, ozbiljan problem imamo i sa listama čekanja za operacije. Od prošlog ministarskog sata do sad, broj ljudi na listama čekanja se dodatno povećao”, kazao je on.

Šimun: Kontrolni pregledi i  prvi kontrolni pregledi kod specijaliste za mjesec do dva 

Šimun je kazao da nije bilo termina kada je došao na mjesto ministra.

- Nije bilo termina, nego su se termini otvarali nepredviđenim datumom. Na prvi pregled se čeka od tri do šest mjeseci, a na kontrolni do mjesec dana - kazao je Šimun.

On je kazao da su pilot projektom razdvojili smo prve preglede, prve kontrolne preglede i kontrolne preglede.

- Kontrolne preglede i  prvi kontrolni pregled mogu se praktično za mjesec do dva obezbijediti i zakazati kod specijaliste - naveo je Šimun.

Na prvi pregled se ne javi do 50 odsto pacijenata.

- Slobodni termini za endokrinologiju su u decembru, znate li kad ste prije mogli naići na to. Naš glavni problem je što se na prvi pregled, uprkos oslobođenim terminima, i do 50 odsto pacijenata ne javi. Ili završe bez uputa, ili izvan sistema - odgovorio mu je ministar.

Abdić: Građani, što se žalite, evo ministar vam kaže da sjutra imate slobodne termine

- Dobri moji, svi koji dobijete upute, čuli smo da imate endokrinologa 3. decembra, da sjutra imate prvi slobodni termin kod reumatologa, a kod kardiologa 5. decembar. To Vi kažete ministre. Za gastroenteorologa – nema slobodnih termina, ni za kolonoskopiju. To ste Vi napisali u odgovoru, ministre. Građani Crne Gore, imate papir, dokaz da imate slobodnih termina u izobilju, da ne čekate po 7-8 mjeseci kao što ste žalite, pa da vidite je li to tako kad budete dobijali slobodne termine - rekao je on.

Abdić je kazao kako je samo na listi čekanja kod njega 280 pacijenata i pozvao građane da svi odu ispred Ministarstva zdravlja ako ne dobiju slobodne termine onda kada je Šimun kazao da će ih biti.

Garantujete li vi da će svi pregledi biti riješeni u 15 dana, pitao je Abdić.

- Kažete otvorili smo sve termine a evo četiri pet, kriterijuma nema termina uopšte - kazao je Abdić.

Rekao je da če tražiti podatke od Kliničkog.

- Tražiću zvanično podatke od Kliničkog, jer kad sam Vam postavio pitanje termini čekanja su bili od šest do osam mjeseci. Vi ste sad ovdje rekli za 15 dana. Super, srećno bilo - kazao je Abdić.

 

Božović: Materijalni status sudija i tužilaca na nedopustivo niskom nivou

Na pitanje nezavisne poslanice Radinke Ćinćur šta Ministarstvo pravde planira da preduzme kako bi se što urgentnije popravila situacija na koju su ukazale sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, ministar Božović je odgovorio:

- Materijalni status sudija i državnih tužilaca je u najvećoj mjeri na nedopustivo niskom nivo. Isto tako, činjenica je da postoji nedopustvo velika nesrazmjera u zaradama unutar te branše - kazao je Božović.

On je naveo da nije rijetka situacija da sudije u osnovnim sudovima koji se bave krivicom, zbog pripravnosti i dežurstava, imaju značajno veće naknade u odnosu na parničare koji rade takođe veoma zahtjevan posao, ali u tim referatima, po prirodi stvari, načelno nema dežurstava.

Božović je ukazao i na, kako je rekao, izuzetno loš položaj sa aspetka infrastrukturnih izazova – dotrajale zgrade, neadekvatan sistem zaštite.

On je naveo da nikada nije - uperio prstom“ u Sudski savjet i rekao da je njihova odgovornost najveća.

- Jer mislim da nije. Mislim da smo mi, kao država, propustili priliku da Sudski savjet osnažimo i administrativno i na svaki drugi način, u onom obliku da on zaista bude vlada sudske vlasti “, dodao je Božović.

On je kazao da su započeli razgovore sa predstavnicima sudske grane vlasti i državnog tužilaštva.

- Nadamo se da ćemo naći rješenje koje će biti pozitivno za sve, a tu, prije svega, mislim na to da ćemo obezbijediti mnogo bolji materijalni status po usvajanju zakona koje očekujemo “, naveo je Božović.

On je poručio da će "omogućiti onaj nivo dostojanstva koji je neophodan za tu granu vlasti“.

Božović je apelovao na Sudski savjet da što prije izabere nedostajuće sudije Višeg suda u Podgorici, kako bi se u Specijalnom odjeljenju tog suda, u što kraćem roku, izabrale nove sudije i - koliko toliko rasteretio posao kod njih“.

On je kazao da su izmjenama i dopuna Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) uveli značajne novine.

- Taj nacrt izmjena, koji je pisan u značajnoj mjeri uz saglasnost upravo sudija iz Višeg suda, poslat je Evropskoj komisiji i nadamo se da ćemo, po dobijanju pozitivnog mišljenja, svi nastaviti rad na tome “, rekao je Božović.

On je ocijenio da će se svi koji se bave ozbiljnije pravom saglasiti da je zrelo vrijeme da se formira nova radna grupa za pisanje novog ZKP-a.

- Jer nekada jednostavno ne možete izmjenama i dopunama u beskonačno ispravljati određeni izvor prava “, naveo je Božović.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitao je Božovića koje aktivnosti je preduzelo Ministarstvo pravde povodom zahtjeva pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima u dijelu njihove zarade.

Mugoša je rekao da nije sporio uvećanje minimalne zarade, ali da je tada ukazao da će biti diskriminisanih u sistemu, što se i desilo.

- Ne mogu zaposleni za puno radno vrijeme i standardni radni učinak da imaju manju platu od minimalne. To je abeceda radnog prava “, naveo je Mugoša.

On je kazao da pripravnici u tužilaštvu i sudovima trenutno primaju od 593 do 625 EUR, što znači da neki od njih primaju manju zaradu nego što je minimalna za srednjoškolce.

- A značajan broj njih prima u rangu minimalne za srednjoškolce “, dodao je Mugoša.

Božović je kazao da je razgovarao sa predstavnicima pripravnika.

- Trudiću se da, što je prije moguće, razgovaramo i sa Ministarstvom finansija i ostalima u Vladi, kako bismo riješili situaciju koja dugoročno može da ostavi ozbiljne posljedice “, naveo je Božović, dodajući da, nažalost, u pravosuđu ima sve manje pripravnika.

Zbog toga je, kako je poručio, važno da što prije poboljšaju status svih tih mladih ljudi, kako bi oni ostajali unutar sistema.

Božović je ocijenio da je status kod pripravnika sada bolji nego ranije, ali da i te kako ima prostora za njegovo unapređenje.

On je, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista Zoje Bojanić Lalović na osnovu kojeg zakona Ministarstvo pravde može da finansira obrazovnu ustanovu, uključujući i vjersku, kazao da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica.

Prema riječima Božovića, nadzor nad primjenom tog zakona vrši organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa, odnosno Ministarstvo pravde.

- Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu, koji je donijela Skupština 6. septembra ove godine, ova obaveza je adresirana na Ministarstvo pravde, imajući u vidu nadležnosti tog resora sa aspekta nadzora nad Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, kao i nadležnosti Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama “, naveo je Božović.

Kako je kazao, s obzirom na to da je u toku budžetska godina i da ta aktivnost još nije realizovana, to pitanje će se dodatno razmotriti i na sjednici Vlade, uz izjašnjenje i resora nadležnog za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Božović je rekao da Ministarstvo pravde nema nadležnost da finansira bilo koju vjersku školu.

- Ako bi se bilo kakav prenos sredstava vršio, u tom slučaju mi možemo prenijeti samo na vjerske zajednice, a ne direktno na vjerske škole “, naveo je Božović i ponovio da će konačnu odluku donijeti na Vladi.

Bojanić Lalović je kazala da je Božović upravo priznao da su prekršili zakon, navodeći da ona ne govori o vjerskim zajednicama, nego o obrazovnim ustanovama.

- Ove vjerske obrazovne ustanove je licenciralo Ministarstvo prosvjete i nadzor nad tim, kao i nad svim ostalim obrazovno-vaspitnim ustanovama koje su dobile licencu, vrši to Ministarstvo “, rekla je Bojanić Lalović.

Ona je podsjetila da se obrazovno-vaspitne ustanove finansiraju iz budžeta, ako je osnivač država.

Kako je kazala Bojanić Lalović, ako je osnivač neko privatno lice, onda se finansiraju iz sredstava osnivača.

- Članovi 138 i 139 zakona omogućavaju određenu pomoć, ali uz tačno precizirane kriterijume, koji se odnose ili na nastavna sredstva, ili na podršku nastavnom kadru, ali ne nikako, kako je to rađeno u prethodnom periodu, na osnovu diskrecionog prava nekog ministra “, rekla je Bojanić Lalović.

Gorčević: Epohalno je što ćemo za godinu dana zatvoriti četiri poglavlja

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević govorila je na sjednici o učinku Vlade što se tiče evropskim integracija. 

- Tokom godinu dana Vlade deblokirane su evropske integracije i dat je poseban podsticaj. Epohalno je što smo zatvorili za godinu dana četiri poglavlja. Ovo je izuzetna dinamika i zamah - smatra ona. 

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je na to da ova Vlada i parlamentarna većina neće uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju.

Vuković je takođe pitao Gorčević da li čuje šta se dešava proteklih sedmica dok govori o evropskoj politici Vlade.

- Vaša partijska koleginica ne da da se postupi po zahtjevu tužilaštva za skidanje imuniteta poslaniku koji se tereti za vjersku, nacionalnu i rasnu mržnju. Govorite o stoprocentnoj usklađenosti sa vanjskom politikom EU, a vama četiri ministra na Vladi prije 10 dana glasaju protiv odluke o sankcijama Rusiji. Govorite o potrebi gradnje dobrosusjedskih odnosa, a predsjednik Skupštine negira genocid u Srebrenici, vicepremijer negira nezavisnost Kosova, a tri lidera većine ne mogu preko Debelog brijega - kazao je on.