Zapadnom Balkanu se može desiti isto što se desilo u Ukrajini i zato Evropska unija (EU) treba da oživi proces proširenja, ocijenio je premijer Dritan Abazović. On je na Varšavskom bezbjednosnom forumu, rekao da narod Ukrajine ne brani samo sebe, već pravo da sami biraju svoj put.
Abazović je ocijenio da EU mora da oživi proces proširenja, ako želi da ostane atraktrivna za nove članice.
- Ako želimo da se osjećamo sigurnije u kontekstu Rusije, sjutra Kine ili neke treće zemlje, mislim da bi EU trebala da donese odluku da oživi proces proširenja- rekao je Abazović.
On je kazao da je sada vrijeme za veće koalicije i da je svijetu potreban veći nivo saradnje.
- Danas mala Crna Gora je zemlja koja ima najveći broj izbjeglica iz Evrope, shodno svojoj veličini - pet odsto i ponosni smo na to- rekao je Abazović.
Kako je rekao, Crna Gora izdvaja 14 odsto svog vojnog budžeta za pomoć Ukrajini.
- Kada bi svaka evropska zemlja to učinila kao Crna Gora, rat bi bio završen za dvije tri nedelje. Uvijek kada pričamo o podršci nekom gledamo u sopstveno dvorište da vidimo šta mi možemo da uradimo- rekao je Abazović.
On smatra da je odluka da Crna Gora bude dio NATO-a jednako važna kao odluka da država želi da bude dio EU.
- To je ekstremno važno za male zemlje, ali mislim da danas imamo toliko izazova, i mislim da naše zemlje ne mogu biti izvan kolektivnog sistema bezbjednosti- ocijenio je Abazović.
Varšavski bezbjednosni forum (VBF) organizuje fondacija Kasimir Pulaski od 2014. godine, kroz strateško partnerstvo sa NATO-om, Kancelarijom za nacionalnu bezbjednost Predsjednika Republike Poljske i pod pokroviteljstvom poljskog Ministarstva vanjskih poslova.
- Glavne oblasti djelovanja VBF su post-sovjetska sfera uticaja i transatlantski odnosi u kontekstu bezbjednost, a ima za cilj da kroz dijalog političkih i akademskih predstavnika unaprijedi razumijevanje bezbjednosne politike EU i NATO. Forum se ovim temama bavi kroz djelovanje međunarodnih eksperata u oblasti bezbjednosti. Ove godine VBF će se održati 3. i 4. oktobra, sa velikim brojem visokih predstavnika državne administracije i vojske, kao i učesnika međunarodnih organizacija poput EU i NATO, priznatih eksperata iz sfere bezbjednosne politike i vodećih imena iz oblasti industrije. Fokus će biti na svim aspektima transatlantske bezbjednosti sa četiri glavne oblasti koje se odnose na spoljnu politiku, odbranu, energetiku i demokratsku otpornost- navodi se u saopštenju.
