Zakonom o sprečavanju korupcije treba predvidjeti da postupak za razrješenje člana Savjeta Agencije pokreće nadležno skupštinsko tijelo, ocijenio je poslanik Demokratskog fronta (DF) Milun Zogović. On je, na sjednici skupštinskog Odbora za antikorupciju kazao da zakon omogućava Savjetu ASK-a da kontroliše sam sebe.

Zogović je istakao da ne postoji nikakva mogućnost da članovi Savjeta budu razriješeni, jer postupak za razriješenje pokreću najmanje tri člana Savjeta.

„Da bismo stvorili elementarne preduslove prije svega je potrebno izbrisati iz Zakona da se postupak za razrješenje pokreće na predlog najmanje tri člana, to mora da se eliminiše i da postupak za razrješenje članova Savjeta pokreće onaj koji predlaže izbor – nadležno skupštinsko tijelo“, kazao je Zogović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Vanja Ćalović Marković, kazala je da joj je drago što se konačno priča kako unaprijediti taj zakon.

"U velikoj mjeri nam je nedostajala politička volja da dobijemo bolji zakon. Mislim da u postojećem zakonskom rješenju imamo neka rješenja koja su solidna, ali je u pitanju primjena Agencije“, rekla je Ćalović Marković.

Kako je kazala, jedno pitanje je nedostatak u postojećem Zakonu, koje su rezultat nedostatka političke volje.

„Drugo pitanje je tumačenje tih odredbi, odnosno selektivno postupanje Agencije, za koje mislim da je rezultat političkog uticaja na tu instituciju“, kazala je ona.

Ona je navela da nema nikakve kontrole rada direktora Agencije.

Ćalović Marković je ocijenila da treba uvesti drugostepenost, da Savjet ASK-a može da odlučuje po žalbama.

“To je ključno pitanje zbog kojeg dolazimo u situaciju da brojni predmeti ostaju u ladicama i da se po njima uopšte ne postupa”, rekla je Ćalović Marković.

Ona je naglasila da je poseban problem imovina javnih funkcionera u inostranstvu.

“Kazne u Zakonu o sprečavanju korupcije su takve da se prosto svakome isplati da krši Zakon i skriva imovinu”, rekla je Ćalović Marković, dodajući da iako se utvrdi da je prekršen Zakon, nema posljedica.

Ćalović Marković je kazala da se ASK nikada nije bavila životnim stilom javnih funkcionera, a da je to omogućeno Zakonom.

Direktorica AKS-a Jelena Perović kazala je da je pitanje načina osnivanja Agencije pitanje konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, koje traži od svake zemlje i buduće članice Evropske unije da ima takvo tijelo.

„Prilikom osnivanja Agencije, vodilo se međunarodnim standardima, kako očuvati i osnažiti nezavisnost jednog takvog tijela“, rekla je Perović.

Perović je kazala da je ASK radom dokazao da Zakon nije najbolje riješio određena pitanja.

Ona je navela da, u odnosu na drugostepenost Savjeta, nije sigurna da li treba ići tim redosljedom ili je jednostavnije da Upravni sud kroz zakone treba da ima rok u kojem treba da postupi po predmetima ASK-a.

„Ako se dao neki rok od 30 dana ili tri mjeseca, da predmeti ASK-a budu hitne prirode, možda bi se riješio taj problem“, navela je Perović.

Perović je rekla da potpuno podržava oba rješenja, ali da je jednostavnije da se Upravni sud obaveže da predmete u ASK-u ima kao prioritetne.

Kako je navela, drago joj je da se raščistilo da je veliki krug osoba koja su javni funkcioneri i koje ne treba da budu predmet kontrole Agencije i da se samo zatrpava rad ASK-a svim tim provjerama.

„Dok je Zakon na snazi, on će važiti i mi ćemo ga primjenjivati onako kako stoji“, istakla je Perović.

Poslanik DF-a Dragan Bojović naveo je da je postojala neadekvatna komunikacija između Odbora i ASK-a.

On je rekao da se po zakonskom rješenju vidi da Agencija nije obavezna po zakonu da ima definisan i jasan odnos prema Skupštini.

„To je jedna od stvari zbog čega smo inicirali konsultacije o izmjena Zakona“, rekao je Bojović.

Bojović je kazao da je cilj konsultacija da unaprijede ono što se može i da pokušaju zajednički da dođu do adekvatnog rješenja.

„Mandat članova postojećeg Savjeta ASK ističe u julu sljedeće godine i bilo bi dobro da izmjene Zakona o sprečavanju korupcije imamo prije tog datuma, kako bismo nove članove birali prema izmijenjenom zakonskom okviru“, rekao je Bojović.

On je rekao da Zakonom Savjet ASK-a kontroliše i reprodukuje sam sebe, i da je time van sistema i kontrole.

Snežana Kaluđerović iz CGO-a kazala je da ta nevladina organizacija dijeli ocjenu da je potrebno ući u izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije.

Ona je kazala da u CGO-u smatraju da treba mijenjati naziv ovog zakona, odnosno da se zove Zakon o suzbijanju korupcije.

„Postojeći naziv zakona ne održava u cjelosti sadržaj samih zakonskih normi, koje nijesu isključivo preventivnog karaktera, već se odnose i na borbu protiv korupcije“, rekla je Kaluđerović.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović kazao je da je činjenica da je potrebno da se Zakon što prije mijenja, jer je pokazao čitav niz manjkavosti.

„U sardnji sa Savjetom Evrope (SE) urađene su dvije analize, koje se odnose na osnivanje, način i nadležnosti funkcionisanje ASK, a druga se odnosi na prijave javnih funkcionera“, rekao je Božović i najavio da će uputiti pismo SE da im daju odobrenje da te analize podijele sa Skupštinom.

Kako je rekao, treća analiza je u izradi i odnosi se na zviždače.

Poslanik Demokrata Danilo Šaranović kazao je da u crnogorskom pravnom sistemu postoji veliki broj zakona koji u svojoj biti nose borbu protiv korupcije, bilo kakvih nelegalnih aktivnosti.

„Zakon o sprečavanju korupcije ima jedan od najrigidnijih naziva, a možda i postiže najslabije rezultate“, rekao je Šaranović.

Prema riječima Šaranovića, iskustva su pokazala da se u Crnoj Gori mnogo više bavilo legalizacijom, nego otkrivanjem i sprečavanjem korupcije.