Ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije (EK) pokazuje da su rezultati u Poglavlju 27 poražavajući, smatraju u nevladinom sektoru, dok iz resornog ministarstva kažu da je bilo očekivano da se brojne obaveze iz tog poglavlja realizuju mnogo ranije i da ne čekaju 43. Vladu.

EK je nedavno predstavila Izvještaj o napretku Crne Gore za ovu godinu, a u dijelu koji se odnosi na Poglavlje 27 navodi se, između ostalog, da treba intenzivirati rad na ispunjavanju završnih mjerila u tom poglavlju, posebno u sektorima voda, zaštite prirode i klimatskih promjena.

Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović smatra da je Izvještaj realan i objektivan prikaz dosadašnjeg napretka u ovoj oblasti.

„Crna Gora je u pregovaračkom procesu za ovo poglavlje od 2018. godine i bilo je za očekivati da se brojne obaveze realizuju mnogo ranije i da ne čekaju 43. Vladu“, kazala je Novaković Đurović agenciji MINA

Prema njenim riječima, za ministarstvo na čijem je čelu, nalazi Izvještaja EK su mapa puta za dalje djelovanje.

„Prioriteti na koje ukazuje EK u Izvještaju su bili i prioriteti našeg rada u prethodnodnim mjesecima. Konkretno, izrada Zakona o upravljanju otpadom i Državni plan upravljanja otpadom već su u završnoj ili odmakloj fazi realizacije“, navela je Novaković Đurović.

Ona je naglasila da je u realizaciju i ispunjavanje završnih mjerila, pored Ministarstva, uključeno preko 20 institucija čija je aktivnost neophodna za realizaciju obaveza, i da se od njih takođe očekuje da odrede priorotete svojih obaveza u tom segmentu.

Na pitanje da li se, na osnovu iznijetih ocjena u Izvještaju, može konstatovati da je evidentan zastoj u pregovorima kada je Poglavlje 27 u pitanju, Novaković Đurović je odgovorila da nema zastoja u pregovorima.

„Ne postoji zastoj u pregovorima u Poglavlju 27, jer bi, u tom slučaju, to bilo eksplicitno konstatovano u Izvještaju, sa formulacijom da nema progresa“, istakla je Novaković Đurović.

Ona je podsjetila da je u prethodnom EK to bilo jasno naznačeno u oblasti slobode medija i izražavanja.

Kako je kazala, kada je u pitanju Poglavlje 27, kao i niz drugih poglavlja, ocjena je da je učinjen ograničeni napredak i da postoji određeni nivo pripremljenosti.

„Svakako, ograničeni napredak nije cilj kojem težimo, već konkretno ispunjavanje završnih mjerila, i u tom pravcu su usmjerene sve aktivnosti minsitarstva, kao i Vlade“, dodala je Novaković Đurović.

Na pitanje da li je završeno restrukturiranje Radne grupe za Poglavlje 27, koja se nije sastala od maja, ona je kazala da je taj proces završen.

„Restrukturiranje Radne grupe za Poglavlje 27, kao i predlog za imenovanje šefa Radne grupe je završeno, i u toku su finalne, operativne aktivnosti i koordinacija po ovom pitanju sa Ministarstvom evropskih poslova“, precizirala je Novaković Đurović.

Ona je rekla da očekuje da se u narednim danima finalizuje proces, nakon čega će, kako je navela, i dinamika i način rada radne grupe biti drugačiji i intezivniji nego u prethodnom periodu.

Prema riječima Novaković Đurović, prilikom rekonstrukcije Radne grupe, upravo se najviše vodilo računa da ta struktura bude operativna, manje obimna, ali u svakom slučaju inkluzivna.

„Što podrazumijeva da su u njenom sastavu, pored predstavnika institucija i predstavnici nevladinog sektora, čiji je doprinos radu i u prethodnom periodu bio izuzetan“, dodala je Novaković Đurović.

Upitana šta je ovoj godini urađeno na ispunjavanju mjerila iz Poglavlja 27, i da li smatra da se moglo uraditi više, ona je rekla da je u oblasti zaštite prirode, u prvih 100 dana rada Vlade, riješeno pitanje upravljačkog modela za park prirode „Ulcinjska Solana”, koje se posebno tretira u Izvještaju EK.

Takođe, kako je navela, Ministarstvo je dalo saglasnost za proglašenje zaštićenih područja brdo Gorica, gornji tok rijeke Ćehotine i uvala Valdanos.

„Kad su u pitanju proglašena zaštićena morska područja “Platamuni” i “Katič”, u finalnoj fazi je izrada planova upravljanja područjima, što je takođe važno pitanje tretirano u Izvještaju EK“, dodala je Novaković Đurović.

Ona je kazala da se očekuje usvajanje Zakona o upravljanju otpadom, kojim se daje pravni osnov za ostale podzakonske akte, čime će se transponovati preostali dio pravne tekovine EU u oblasti otpada u nacionalno zakonodavstvo i stvoriti neophodni preduslovi za implementaciju istih, odnosno uspostavljanje adekvatnog sistema upavljanja otpadom u Crnoj Gori.

„Ovo pitanje je definisano kao prioritet i u Izvještaju EK. Potpuno sam saglasna sa tim nalazom i uvijek naglašavam da će upravljanje otpadom biti naš veliki izazov. Ipak, privodimo kraju prve i najvažnije korake u tom pravcu - donošenje sistemskog zakona i državnog plana upravljanja otpadom“, rekla je Novaković Đurović.

Prema njenim riječima, istovremeno se aktivno radi na sanaciji najvećih deponija.

Novaković Đurović jepodsjetila da je Vlada, na predlog Ministarstva, opredijelila 400 hiljada EUR za sanaciju deponije Mislov do u Nikšiću, a uskoro se, kako je navela, očekuje raspisivanje javnog tendera za sanaciju deponije na Tari, za koju su takođe obezbijeđena sredstva.

Ona je kazala da su, kroz Eko fond, obezbijeđena sredstva opštinama Bar i Mojkovac za uklanjanje divljih deponija, dok su u Ulcinju i Podgorici započeti najvažniji infrastrukturni projekti u vezi sa vodosnabdijevanjem i odvođenjem i prečišćavanjem otpadnih voda, u vrijednosti preko 20 miliona EUR po projektu.

„U oblasti klimatskih promjena pripremljen je nacrt novog Zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena. Nacrt zakona se trenutno razmatra od strane međuresorne radne grupe, nakon čega će uslijediti javna rasprava. Usvajanje zakona je planirano za prvi kvartal 2023. godine“, dodala je Novaković Đurović.

Na pitanje gdje vidi glavne prepreke za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27, ona je kazala da je potrebno obezbijediti značajna finansijska sredstva, jer veliki dio ovih obaveza podrazumijeva izgradnju različite infrastrukture.

„Intezivno radimo na projektima koji će to omogućiti, u saradnji sa međunarodnim partnerima, EK, UNDP, EBRD, KFW bankom. Istovremeno, zahtijevali smo povećanje budžeta ministarstva u ovu svrhu za narednu godinu, i očekujemo pozitivan ishod tih zahtjeva“, navela je Novaković Đurović.

Drugi segment je, kako je kazala, izgradnja kapaciteta institucija i lokalnih samouprava.

Novaković Đurović je naglasila da primjena evropskih standarda u oblastima vezanim za Poglavlje 27 traži specifična znanja i ekspertizu.

„Podrška stranih eksperata u ovom procesu je značajna, ali jedino održivo rješenje je što veće uključivanje i edukacija našeg kadra, koji će nastaviti da radi u našim institucijama. U Ministarstvu smo posebno posvećeni ovom pitanju i većem uključivanju i preuzimanju odgovornosti naših službenika u svim fazama procesa“, rekla je Novaković Đurović.

Prema njenim riječima, treći segment, koji zahtijeva promjenu dosadašnje prakse, je aktivnost svih insitucija koje su uključene u ispunjavanje mjerila, a njih je preko 20.

„Ispunjavanje mjerila ne zavisi samo od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Iz tog razloga je, između ostalog, restrukturirana Radna grupa, sa ciljem bolje koordinacije i definisanja odgovornosti svih aktera u ovom procesu“, pojasnila je Novaković Đurović.

Nakon predstavljanja izvještaja EK, Novaković Đurović se oglasila kao funkcionerka partije čiji je kadar, ali ne i kao ministarka ekologije u čijoj je nadležnosti Poglavlje 27, niti je komentarisala ocjene koje se odnose na to poglavlje. Takođe, niko od predstavnika institucija koje se bave životnom sredinom nije se oglasio po tom pitanju.

Na pitanje zašto je to tako, i znači li to da je ta tema i zvanično marginalizovana u Crnoj Gori, Novaković Đurović je odgovorila da je „moguće da Poglavlje 27 i tema zaštite životne sredine, nakon objavljivanja Izvještaja nijesu bili u medijskom fokusu, u poređenju sa političkim kriterijumima koji su predmet najvećeg broja analiza i komentara“.

„To ni u kom slučaju ne govori o marginalizaciji ove teme, kada je u pitanju Vlada. Naprotiv, zelena agenda je visoko na listi prioriteta. Nastavljamo sa intezivnim aktivnostima izrade zakonskih rješenja i konkretnih mjera za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27“, naglasila je Novaković Đurović.

Izvršna direktorica nevladine organizacije Grin houm /Green Home/, Azra Vuković, smatra da zaštita životne sredine u Crnoj Gori, nažalost, jeste marginalizovana.

Ona je podsjetila da je pitanje zaštite životne sredine usko vezano za kvalitet života građana.

„Izostanak reakicije na Izvještaj, ali i samo stanje u ovoj oblasti, ukazuje na nedostatak osjećaja odgovornosti za izvršavanje obaveza koje proizilaze iz ovog poglavlja i kreiranje okvira za postizanje boljih standarda u životnoj sredini, što je nevjerovatno“, kazala je Vuković agenciji MINA.

Ona smatra da ovogodišnji izvještaj EK vrlo jasno ukazuje da u poglavlju 27 nema realizacije značajnijih aktivnosti.

„Prošlogodišnja ocjena je bila najgora u poslednjih pet godina, a ista ocjena je ponovljena i ove godine, što se moglo i očekivati s obzirom na poražavajuće rezultate u ovoj oblasti“, kazala je Vuković.

Na pitanje da li se, na osnovu iznijetih ocjena u Izvještaju, može konstatovati da je evidentan zastoj u pregovorima kada je to poglavlje u pitanju, ona je rekla da je jasno da nema pomaka u toj oblasti.

„Jasno je da se u ovoj oblasti ne pomjeramo sa „mrtve tačke“, pa se može konstatovati da se dešava zastoj u pregovorima kojem ne vidimo kraj“, kazala je Vuković.

Kako je navela, Radna grupa za Poglavlje 27 apsolutno nije funkcionalna posljednje dvije godine.

Vuković je podsjetila da je Radna grupa konstituisana tek u oktobru prošle godine, kada je održan jedini sastanak u mandatu prethodne Vlade, nakon čega mjesecima nije imala šefa, što se konstatuje i u izvještaju.

Prema njenim riječima, u maju ove godine, na samom početku mandata aktuelne Vlade, održan je još jedan sastanak pa je, u julu, pokrenuta procedura restrukturiranja Radne grupe, što još nije završeno.

„Ovo je već dovoljan pokazatelj da ne postoji sprovođenje obaveza iz ovog poglavlja, a što se potvrđuje i samim izvještajem“, kazala je Vuković.

Ona smatra da je u ovoj godini jako malo urađeno na ispunjavanju mjerila iz Poglavlja 27, i da se moglo uraditi mnogo više.

„Ključni problemi, na čijem riješavanju je trebalo intenzivno raditi, na istoj su poziciji kao i prije nekoliko godina“, smatra Vuković.

Ona je kazala da je novi Zakon o upravljanju otpadom još u formi nacrta, kao što je bio i nekoliko godina ranije, kao i da novi Zakon o zaštiti prirode nije završen, iako je to bilo planirano za treći kvartal ove godine.

„Nacionalni energetski i klimatski plan nije pripremljen, niti su ispunjene brojne druge obaveze, što je nedopustivo i krajnje neodgovorno“, dodala je Vuković.

Upitana u čemu vidi glavne prepreke za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27, ona re rekla da ne vidi da se neko uopšte bavi riješavanjem problema u toj oblasti.

Vuković je kazala da je to poglavlje kompleksno, i da rad na ispunjavanju završnih mjerila i rješavanju problema u toj oblasti zahtijeva posvećenost i istrajnost.

Ona je podsjetila da je podoblast upravljanja otpadom jedna od oblasti koja se našla u ključnim preporukama ovogodišnjeg izvještaja.

Kako je navela, u Izvještaju se ističe da je neophodno donošenje novog Zakona o upravljanju otpaodom i Državnog plana upravljanja otpadom.

„Očito je da je loše upravljanje otpadom, kojim smo zatrpani sa svih strana, toliko vidljivo, da je prepoznato kao jedna od ključnih preporuka u Poglavlju 27“, kazala je Vuković.

Prema njenim riječima, u Izvještaju se navodi da je Crna Gora u toj oblasti djelimično usaglašena sa EU zakonodavstvom, što je ocjena i iz prethodnog izvještaja.

„Ističe se potreba za značajnim naporom na strateškom planiranju i investicijama, kako bi se implementirala Strategija upravljanja otpadom do 2030. godine, kao i potreba da se uspostavi sistem odvajanja otpada i reciklaže, kao i da se riješi pitanje privremenih odlagališta“, dodala je Vuković.

Tekst je urađen u sklopu projekta koji je finansiran iz Fonda za pluralizam.