Engleska riječ za cigle, u množini (BRICS), označava i pojam u međunarodnim odnosima –organizaciju Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike – koja je ove godine proširena novim članicama, i koja će, kako se očekuje, dodatno očvrsnuti nakon samita u Kazanju. Utisak sa samita u Kazanju svakako nije pozitivan sa stanovišta Zapada oličenog u dvojcu USA – Velika Britanija. Na Rusiju koja je bila domaćin na BRIKS-a se donekle gleda kao na protivtežu Zapadu prvenstveno u domenu trgovine i ekonomije, dok za većinu zemalja članica predvođenu najvećom svjetskom ekonomijom Kinom BRIKS predstavlja novo jedinstveno tržište. Za ostatak globalnog juga BRIKS predstavlja nadu. Zvaničnici BRIKS-a su u istorijskom ruskom gradu raspravljali o prijemu novih članova, a među prvima na listi pridošlica mogla bi da bude Turska.

– Vrata su otvorena, mi nikom ne branimo – rekao je Vladimir Putin novinarima iz zemalja BRIKS-a, navodeći da je još 30 država širom svijeta zainteresovano za saradnju sa ovom grupom. Ipak, Turska je više nego poželjan kandidat jer bi bila prva NATO zemlja koja će se pridružiti nezapadnom ekonomskom savezu koji predvode Rusija i Kina. Turska je istovremeno i zemlja sa najjačom ekonomijom, ali i armijom na Bliskom istoku.

Meni lično najzanimljivija članica BRIKS-a je Etiopija. Zemlja sa najbrže rastućom ekonomijom u Africi, populacijom od oko 120 miliona ljudi, sovjetski pa američki prijatelj krajem prošlog vijeka, a ostaće upamćena po nesagledivom broju gladnih sredinom 80-ih.

Etiopija se nakon komunističke vladavine i iscrpljujućih ratova, koristeći jačanje armije i razvoj privrede, uzdigla do punopravne članice BRIKS-a. Zahvaljujući nepriznatoj teritoriji Somalilenda, nakadašnjoj Britanskoj Somaliji, izašla je na more. Međutim, da ne bi bilo sve kako treba postarala se još jedna članica BRIKS-a – Egipat koji naoružava somalijsku nestabilnu vladu sa ciljem da može da utiče na region i u krajnjem destabiliše Etiopiju.

Važno je naglasiti da je BRIKS prije svega ekonomski savez, nema svoj statut i nije čvrst, ali se njegove članice dobro razumiju.

U Kazanju se generalno, osim bilateralnih sastanaka, koji su bili najvažniji dio samita raspravljalo o tri vodeće teme: Razvojnoj banci BRIKS-a, Berzi žita članica i možda najbitnijoj temi – sistemu plaćanja nezavisnom od SWIFT-a.

Kolika je važnost BRIKS banke i koliko se na nju računa govori i to da se Putin prvog dana samita sastao sa Dilmom Rusef (bivša predsjednica Brazila), predsjednicom banke koja je u proteklom petogodišnjem periodu investirala 30 milijardi u razne infrastrukturne projekte zemalja članica. Smisao postojanja Razvojne banke BRIKS je da se nadomjesti uloga Svjetske banke na koju USA ima preovlađujući uticaj i čije finansiranje ne odgovara većini klijenata jer se veliki dio aranžmana troši na administrativne i konsalting usluge.

Plan je da BRIKS banka bude još efikasnija i da u naredne dvije godine finansiranje projekata pređe 100 milijardi. Putin je rekao da članovi grupe rade na sistemu za razmjenu finansijskih poruka nalik SWIFT-u, koji bi bio imun na zapadne sankcije i koristio bi nacionalne digitalne valute za finansiranje investicionih projekata unutar i van BRIKS-a.

Ovaj sistem će se, kako je najavljeno, zasnivati na tri stuba. Prvi stub je zasnovan na složenim matematičkim algoritmima, block change tehnologiji te vrijednosti zlata i drugih berzanskih roba. Drugi stub ovog sistema uglavnom je zasnovan na zlatu i gomilanju zlatnih rezervi od strane centralnih banaka BRIKS-a, jer bi zlato bilo rezervna valuta i služilo bi za međusobna poravnanja u slučaju da zemlja članica ne plati. Treći stub bi se zasnivao na bilateralnim kliring sistemima, nešto slično je uspješno funkcionisalo u zemljama Istočne Evrope.

Sva tri stuba umrežena u napredne informacione sisteme daće krajnji rezultat – robnu razmjenu. Pritom, ne treba smetnuti sa uma ni činjenicu da će SWIFT sistem paralelno opstati pa neće biti isključeno plaćanje u dolarima, ali je intencija da se smanjanji platni promet u USD. Moskva već duži niz godina radi i na platformi paralelnoj Visa i Master sistemu bezgotovinskog plaćanja tako da je prema pretpostavci profesora Pedrejga Karmodija novi sistem plaćanja proizašao iz ruskog Visa sistema. Moskva želi da i druge zemlje sarađuju sa njom na popravci globalnog finansijskog sistema, kako bi se umanjila dominacija američkog dolara.

Što se tiče žitarica, BRIKS planira da napravi najveću svjetsku berzu žitarica za šta su zainteresovane Kina i Rusija kao najveći proizvođači pšenice od 2014. godine pri čemu zajedno proizvode 28 odsto svjetske produkcije. Regionalne berze žita postoje uglavnom u EU dok se žitaricama najviše trguje u USA, koja od izvoznika polako postaje uvoznik. USA otprilike proizvodi oko 8,2 odsto svjetske produkcije pšenice.

Što se tiče kukuruza apsolutni lider u proizvodnji je i dalje USA dok Kina, Rusija i Brazil zajedno proizvode oko 30 odsto svjetske produkcije, uz napomenu da se oko 90-95 odsto kukuruza koristi za ishranu životinja.

Svaka zemlja BRIKS-a je velika u vlastitom regionu, pa čak i buduće članice nesporno su bitne ili značajne. Sadašnji format 10+Turska opstaće i ubuduće i proširenja na punopravne članice biće minimalna, a najviše šanse za ulazak u BRIKS imaju Kazahstan i Vijetnam.

Što se tiče samog formata odnosa dosadašnjih članica, zbližavanje je izvjesno i u političkom i vojnom smislu. Politički format međusobnih odnosa ostaje upitan i na nivou međusobnog razumijevanja, primjera radi, nakon bilateralnog sastanka Sija i Modija Kina je povukla svoje snage iz regije Ladah na Himalajima čime se došlo do deeskalacije sukoba koji tinja od 2020. godine.

Blinken je prilikom posjete Modiju u januaru ove godine upravo igrao na kartu ovog sukoba i stvar se završila drugačije. Amerika pokušava da destabiliše savez gdje je god to moguće, kao što smo vidjeli na relacijama Egipat - Etiopija, Iran - Saudijska Arabija, ali i u odnosima Turske sa susjedima, jer je dan nakon samita u Turskoj izveden teroristički napad za koje je Erdogan direktno okrivio Amerikance.

Zemlje BRIKS-a su podijeljene i oko odnosa prema zapadnim zemljama. Rusija, Iran i Kina kao zemlje direktno ili indirektno pogođene sankcijama Zapada doživljavaju BRIKS kao dio vlastite borbe protiv Zapada, odnosno kao pomoć u zaobilaženju sankcija dok Indija pa i Južna Afrika veliki dio svog izvoza plasiraju upravo na Zapad.

Bi-Bi-Si u članku uoči samita navodi "Jasna poruka samita je da su pokušaji da se izoluje Rusija propali. Kremlj želi da pokaže da Rusija izdržava sankcije, iako znamo da postoje ozbiljne pukotine ispod površine. Ali na geopolitičkom planu, Rusija želi da pokaže da ima prijatelje i da su svi oni ruski partneri".

U suštini, samit u Kazanju je svjetski politički događaj broj jedan u 2024. godini. Kakav će imati odjek i koje će biti posledice, vidjećemo.

(Autor je finansijski konsultant)