Piše: Vuk Velbit

Procjenjuje se da će globalna potražnja za litijumom do 2030. godine dostići preko 3,1 milion metričkih tona, što predstavlja značajan izazov s obzirom na to da će rast potražnje biti dosta veći od trenutnih kapaciteta. Pored same ekstrakcije litijuma na način koji nanosi najmanju moguću štetu životnoj sredini, važno je i da postoji i veliki kapacitet za dalju preradu "bijelog zlata". Ono što pitanju litijuma daje bitnu geopolitičku dimenziju jeste činjenica da Kina ima udio od oko 60 odsto na globalnom tržištu baterija za električna vozila, koja predstavljaju jedno od ključnih bojišta u rastućem ekonomskom ratu između Sjedinjenih Američkih Država i Kine.

To nije jedini rat gdje litijum igra važnu ulogu – ruska vojska je u Ukrajini zauzela dva velika rudnika u Donjecku i Zaporožju. Rudnik u gradu Ševčenko u Donbasu je procijenjen na oko milijardu i po dolara, dok vrijednost nalazištu u Zaporožju još nije u potpunosti procijenjena. Iako se i u samoj Rusiji nalaze nalazišta litijuma, domaća proizvodnja znatno kaska za rastom potražnje i dva od četiri najveća nalazišta u Ukrajini zbog toga predstavljaju vrijedan strateški cilj. Ukrajina je još 2021. godine strateški partner Evropske unije u oblasti kritičnih sirovina i ukoliko po okončanju rata Rusija nastavi da kontroliše veliki dio ukrajinskih litijumskih rezervi, Evropska unija će se suočiti sa velikim problemom i potreba za pronalaskom novih, sigurnijih izvora litijuma će dodatno porasti.

Rusija u svojoj potrazi za dragocjenim litijumom ide i mnogo dalje od Ukrajine, i to u partnerstvu sa Kinom: ruske i kineske rudarske kompanije su nedavno sklopile sporazum sa bolivijskom rudarskom kompanijom u državnom vlasništvu o otvaranju postrojenja za preradu litijuma uz investiciju od dvije milijarde dolara. Prerada se može opisati i kao ključna riječ kada je u pitanju litijum. Iako su svjetske rezerve litijuma velike, postojeći kapaciteti za preradu "bijelog zlata" su znatno manji od potražnje i to je jedan od razloga zašto Kina, koja posjeduje oko šest odsto globalnih rezervi litijuma, ima dominantnu poziciju na globalnom tržištu baterija. Naime, duga tradicija rudarstva u Kini i izdašne državne subvencije su rezultovali u velikom lancu vrijednosti u kojem kineski litijum dostiže najveća svjetska tržišta, čak i kada se ne izvozi direktno iz Kine, već, na primjer, pomoću meksičkih kompanija u kineskom vlasništvu.

Brzi Don

Jedan od ljudi najbolje svjesnih ovog problema jeste Ilon Mask, vlasnik "Tesle" i jedan od najbližih saveznika predsjednika SAD Donalda Trampa. Tesla je objavila tri izdanja svog "master plana" za uspješnu tranziciju ka zelenoj energiji u kojoj litijum zauzima važno mjesto, ali je kao glavni problem identifikovana obrada, a ne rudarenje. Dok postoji opravdana bojazan da "Tesla" potcjenjuje zahtjevnost kopanja litijuma, prerada ostaje ključni problem u kontekstu konkurentnosti na globalnom nivou. "Tesla" je uložila milijardu dolara u rafineriju litijuma u Teksasu i iako postoje smetnje sa nedovoljnom količinom vode u sušnom Teksasu, ova investicija jasno oslikava težnju lidera u industriji električnih vozila da obezbedi cjelokupan lanac vrijednosti. To nam govori i nedavna posjeta ovom postrojenju od strane Havijera Mileja, predsjednika Argentine čija revolucionarna ekonomska politika u velikoj mjeri inspiriše Ilona Maska i reforme koje želi da sprovede kroz Departman za efikasnost vlade. Argentina se nalazi u tzv. litijumskom trouglu između nje, Čilea i Bolivije i povod posjete "Teslinoj" rafineriji u Teksasu je velika investicija u argentinsku industriju litijuma za koju postoji obostrano interesovanje.

Ako postoji jedno pitanje koje donosioci odluka i analitičari širom svijeta ovih dana često postavljaju, to je kakav će biti uticaj najavljenih odluka novog-starog američkog predsjednika Donalda Trampa. U panici oko potencijalnog uticaja tarifa i deregulacije na ekonomiju Sjedinjenih Država i ostatka svijeta, često se zapostavlja osnovni cilj nove administracije: potpuna samostalnost. To se prvenstveno ogleda u entuzijazmu nove administracije za korišćenje resursa kojima je Amerika bogata, bilo da su to energenti, rude ili ljudi. Upravo je Donald Tramp u svom prvom mandatu odobrio litijumski projekat "Taker pas" u Nevadi, gde će od 2028. godine na godišnjem nivou biti obezbijeđeno dovoljno litijuma za 800 hiljada električnih vozila. Ne očekuje se da će Trampove tarife i ukidanje mnogih programa prethodne administracije koji subvencionišu EV industriju naneti nepremostivu štetu iz dva razloga: prvi razlog je potražnja za električnim vozilima koja se prema svim naznakama neće smanjivati u narednim godinama, dok je drugi razlog sam Ilon Mask. Njegov uticaj na Trampove odluke će biti testiran potencijalnim uvođenjem tarifa na uvoz grafita iz Kine, u visini do vrtoglavih 920 odsto. Ova odluka može ozbiljno da našteti Maskovim interesima u "Tesli" i budućnost ovih tarifa će nam vjerovatno pokazati šta ćemo moći i da očekujemo sa litijumom i drugim kritičnim sirovinama.

Jedna stvar koja lidere američkog biznisa tješi kada su u pitanju visoke tarife na uvoz prirodnih resursa jeste njihova široka dostupnost. Što se tiče depozita litijuma – Amerika ne mora mnogo da se brine jer se između Nevade i Oregona nalazi najveće nalazište litijuma na svijetu, sa procjenama od 20 do 40 metričkih tona. Polako se radi i na uspostavljanju kapaciteta za preradu američkog litijuma u Americi, pa je na kraju januara 2025. započeta i izgradnja rafinerije litijuma u Oklahomi u vrijednosti od 1,2 milijarde dolara. Kada se sagleda američki pristup ovom resursu od najvećeg strateškog značaja, uočljivo je više lekcija na koje i manje države sa manjim, ali i dalje značajnim resursima treba da imaju na umu: ukoliko zadovoljavajuće rezerve postoje, njihova ekstrakcija ne treba da bude fokus, već nešto što se uz obzir prema životnoj sredini shvata kao podrazumijevano, da bi na tom temelju bio izgrađen nezavisan lanac vrijednosti koji uključuje preradu litijuma, proizvodnju baterija, i na samom kraju, nosioca zelene tranzicije – električna vozila. Srbija ima pristup određenim kritičkim sirovinama na svojoj teritoriji, poput litijuma i bakra, ali i rastući tehnološki sektor, što je stavlja u pogodnu situaciju da napravi sopstveni lanac proizvodnje EV baterija, koji bi otvorio i put ka proizvodnji električnih automobila, ali i jačoj političkoj poziciji Srbije na globalnom nivou.

politika.rs

(Autor je politikolog)