U nacrtu kapitalnog budžeta za 2024. godinu za četiri opštine na sјeveru Crne Gore predviđeno je nešto iznad 6.110.000 ili taksativno po opštinama – u Beranama su planirane investicije od dva miliona eura dok јe Andrijevicu oprediјeljeno 930 hiljada eura. Na Plav se odnose investicije od 2,5 miliona eura dok јe za Gusinje predviđeno ulaganje od 680 hiljada eura. Drugovi političari, mogli ste bar iskazati poštovanje prema sjeveru Crne Gore.
Sjeverni region јe bogat prirodnim resursima, ali i izazovima i nudi izuzetan potencijal za investiranje i razvoj u sektorima poput turizma, poljoprivrede, drvne industrije i energetike i vrijeme je da Vlada Crne Gore i resorna ministarstva povedu računa o tome. Trebamo li da ih napomenemo da od tri privredna sektora – primarnog, sekundarnog i tercijarnog nijedan u pravom smislu ne postoji. "Burazerska" privatizacija u režiji lokalnih DPS šerifa je sekundarni sektor koji su nekad činila jaka preduzeća poput: ŠIK Bor, konfekcija Maksim – Titeks, Fabrika lignoplasta u Brezojevicama totalno izbrisala s mape, a veliki broj radnika ostavila bez posla i samim tim ih dovela u kategoriju socijalnih slučajeva.
Plav je prije pet decenija bilježio veću turističku posjetu od Budve, hotel "Sjekirica" u Murinu, nekad poznato odmorište na frekventnom putu Murino – Čakor – Peć, zapušten i oronuo, do temelja je srušen u NATO bombardovanju. Uprkos "čvrstim i sigurnim predizbornim" obećanjima tadašnjih čelnika vlade, a sadašnjih opozicionara gradnja tog hotela do danas nije započeta.
Berane je 80-ih godina imalo industriju s preko deset hiljada radnih mjesta, koju su predvodili giganti poput Fabrike celuloze, Polimke, Guminga, Ciglane, Rudnika uglja. Fabrika ratluka i želea Soko Štark u Andrijevici sagrađena 1977. godine godinama se nalazi u stanju mirovanja i propadanja. Glavni nosioci razvoja gradića pod Komovima bili su upravo Soko Štark, Termovent, Polimka, Pako i ostala preduzeća.
Početkom devedesetih, a i ranije došlo je do velikog odliva stanovništva iz ruralnih u gradska naselja. Takvo stanje je dovelo do toga da su nam sela zapuštena, zarasla u drače, a neka su širom Crne Gore, nažalost, pred izumiranjem.
Zahvaljujući vladavini DPS-a, naše seoske oblasti "krase" konstatacije: najsiromašniji predio u zemlji, s visokim stepenom nezaposlenosti, predio decenijske depopulacije i gerontolizacije, u kojima je poljoprivreda izgubila centralitet. Danas u gradovima nema šta da se radi, a u selima nema ko da radi.
Gornje Polimlje se nada i vjeruje da će Vlada Crne Gore sa resornim ministarstvima u svom četvorogodišnjem mandatu izmijeniti ovu sumornu sliku sela. Zbog činjenice da cijena hrane na globalnom nivou ima tendenciju rasta, poljoprivreda bi trebalo da bude jedan od prioriteta prilikom kreiranja strategije razvoja naše zemlje. Većim ulaganjem u poljoprivredu poražavajući trend bio bi zaustavljen, a usled velike nezaposlenosti u gradskim sredinama, koja će se pojačati zbog pandemije virusa korona, veliki broj ljudi opredijelio se da svoju egzistenciju pronađe na selu.
Da bi se poljoprivredna proizvodnja brže reformisala i obezbijedila rast produktivnosti, potrebna je podrška aktiviranju obradivog zemljišta, podrška razvoju ruralnog turizma i brendiranje naših tradicionalnih proizvoda. Najznačajnija mjera koja bi doprinijela povećanju konkurentnosti pojedinačnih poljoprivrednih proizvođača na inostranom tržištu jeste podsticanje njihovog udruživanja. Na taj način se omogućava njihovo zajedničko pojavljivanje na tržištu, ispunjavajući standarde, uz razmjenjivanje znanja. Uloga države je da nađe mehanizam da taj proces ubrza donošenjem odgovarajućih podsticajnih mjera.
Vjerujući u rad ministra poljoprivrede i konkretne pomake ministra Vladimira Jokovića, vjerujemo da će uspjeti da jasno trasira put razvoja naše poljoprivrede u narednim godinama. Ako u tome uspijemo, postavićemo zdrave temelje za buduće generacije i bićemo respektabilni i konkurenti na inotržištu. Ako to sada ne uradimo, bićemo društvo koje konstantno počinje da zida kuću od temelja, bavićemo se improvizacijom, i ostati zauvijek izgubljeni na maglovitom putu između sadašnjosti i boljeg sjutra.
I na kraju, mogli ste bar iskazati poštovanje prema sjeveru Crne Gore, koji zaslužuje i očekuje dodatna i intenzivna ulaganja u kapitalnu, razvojnu, turističku i društvenu infrastrukturu.