PIŠE: BORISLAV KORKODELOVIĆ

Predsjednik Vladimir Putin je na nedavnom međunarodnom ekonomskom forumu u Vladivostoku nekoliko puta ponovio da je za Rusiju razvoj njenog Dalekog istoka apsolutni prioritet za čitav 21. vijek. Dalekoistočni federalni okrug je ruska "kapija" ka Aziji u eri "kada se globalna ekonomija mijenja… a Zapad razara sistem trgovine i finansija koji je sam stvorio", poručio je predsjednik Putin.

Azijci, naročito Kinezi, termin "Daleki istok" rijetko koriste, osim kada se raspravlja o Dalekom istoku Rusije. Za njih je ostali "Daleki istok" zapadnjački koncept.

Posle pomorskih otkrića u 16. vijeku, kada su zapadnoevropske zemlje počele da se šire na Istok, Istočna Evropa i sjeveroistočna Afrika nazivani su "Bliskim istokom", Zapadna Azija "Srednjim istokom", a najistočniji dio Azije "Dalekim istokom". Istočna Azija (uključujući jugoistočnu, sjeveroistočnu, pa i Južnu Aziju, središta više hiljada godina starih civilizacija) smatrana je periferijom svijeta, a Evropa centrom. Važio je stereotip "Daleki istok = udaljenost + marginalizacija".

Ljudi tog vremena sigurno nisu mogli da zamisle da će u 21. vijeku Istočna Azija biti pretvorena u novi centar svijeta. Ukoliko se danas "Daleki istok" smatra kombinacijom Kine, Japana, Južne i Sjeverne Koreje, Jugoistočne Azije, Australije, Novog Zelanda, južnoazijskog potkontinenta i ruskog Dalekog istoka, taj ekonomski sistem u Azijsko-pacifičkom regionu je najbrže rastući dio globalne privrede. Otuda se može reći da je 21. vijek doba "Dalekog istoka".

Na Dalekom istoku je u 2021. živjela polovina svjetskog stanovništva. Polovina od 20 najvećih zemalja po broju stanovnika je na Dalekom istoku: Kina, Indija, Indonezija, Pakistan, Bangladeš, Japan, Filipini, Vijetnam... Privrede zemalja tog regiona čine 40 odsto svjetskog ukupnog društvenog proizvoda (BDP) i doprinose sa više od 50 odsto globalnom ekonomskom rastu. Očekuje se da će potrošnja svjetske srednje klase porasti za 30.000 milijardi dolara između 2015. i 2030. Od toga u Evropi samo (jednu) hiljadu milijardi dolara, a više od polovine na Dalekom istoku, prema računici kineskih stručnjaka.

Poslednjih 20 godina se Daleki istok razvio u najveći svjetski industrijski pojas, sa međunarodnim modelom prekogranične podjele rada između Kine, Japana, Južne Koreje i 10 članica Udruženja zemalja Jugoistočne Azije (ASEAN). Ukupan izvoz premašio je iznose Evropske unije i Sjeverne Amerike.

Trgovinski bum izvukao je veliki broj ljudi iz siromaštva na Dalekom istoku i mnoge obogatio. Više od milijardu ljudi na Dalekom istoku pošteđeno je siromaštva u poslednjih 20 godina. Milijarderi na Dalekom istoku već čine više od (jedne) petine svih na svijetu, a preko 80 odsto njih su milijarderi prve generacije. U narednih 20 godina dogodiće se najveći prenos bogatstva sa obje strane Atlantika na Daleki istok.

Daleki istok dostiže nove visove tehnološke revolucije. Peking, Singapur, Šangaj, Šendžen, Seul i Tokio su među visokotehnološkim gradovima na svijetu. Tehnologije poput autonomnih vozila, internet stvari po gradovima, senzorskih mreža, bezgotovinskog plaćanja, tehnologija uštede energije, energetskih baterija, urbanog nadzora, telemedicine i mnogih drugih, primjenjuju se i šire mnogo brže u zemljama Dalekog istoka nego drugdje u svijetu.

Neodoljivost tehnoloških inovacija privlači sve više talenata na Daleki istok. Posle finansijske krize 2008. broj ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama koji se sele u inostranstvo na posao ili dugoročno, naglo je porastao – sa četiri miliona u 1999. na 10 miliona u 2019. Daleki istok je postao najpopularnije odredište za putovanja Amerikanaca u inostranstvo. Kina, Japan, Južna Koreja, Singapur i druge države na Dalekom istoku imaju nacionalne programe za privlačenje talenata, preduzetnika, naučnika i inovatora kojima nude stabilan dugoročan boravak.

Kineski analitičari podsjećaju da su na Zapadu navikli da procjenjuju vrline neke zemlje shodno liberalnoj demokratskoj politici. No, na Dalekom istoku većina zemalja više naglašava efikasnost vlasti i nacionalnu toleranciju, kao i velika ulaganja u infrastrukturu, zapošljavanje, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Mnoge zemlje Dalekog istoka biraju put koji odgovara njihovim nacionalnim uslovima.

"Prevazišle su okove `Zaključka o kraju istorije`, izbjegle nevolje u vezi sa politikom veta… i razvile sopstvene zemlje na osnovu održivog razvoja", naveo je jedan kineski analitičar. Prema njegovom mišljenju, riječ je o novoj vrsti političke vrijednosti koja nastaje na Dalekom istoku.

Ilustracija

-(PIXABAY)

Ukoliko zamijenite riječ "Daleki istok" sa "Azijom", dobićete ono po čemu je jedan od najpoznatijih azijskih intelektualaca dr Kišor Mabubani nazvao svoju knjigu "Nova azijska hemisfera". Dr Mabubani, etnički Indus iz Singapura je snažan zagovornik velike Azije i tvrdi da je doba zapadne dominacije konačno završeno. Slavi prevashodnost Indije i Kine do 1820. dok su se zapadne sile pojavile kasnije i dominirale samo 200 godina.

Zapadnjaci su dugo gajili stereotip o azijskoj "dalekoistočnoj" logici, ignorišući civilizacijski skok koji se obnavlja na Dalekom istoku. Kao važan dio Dalekog istoka, Rusija, otkako je Putin treći put postao predsjednik 2012, nastoji da izbjegne egocentrizam zapadnog pristupa. Ubrzan je novi krug razvoja ruske Azije, osnovano Ministarstvo za razvoj Dalekog istoka i uvedeno više od 40 zakona i podzakonskih akata, uključujući Zakon o teritorijama naprednog razvoja.

Putin je u Vladivostoku 12. septembra ukazao da Dalekoistočni federalni okrug čini 40 odsto teritorije Rusije, najprostranije zemlje na svijetu i tu su najveće svjetske rezerve prirodnih resursa. Poslednjih godina je stopa rasta investicija u regionu bila tri puta veća od prosječne za Rusiju.

Stopa industrijskog rasta na Dalekom istoku je impresivna i takođe premašuje prosjek u Rusiji. "Ne govorimo o procentualnom povećanju rasta, već o eksponencijalnom", naglasio je Putin.

Trgovinski obrt Rusije sa zemljama Indo-pacifika porastao za 13,7 odsto u 2022. i još 18,3 procenta samo u prvoj polovini 2023. Rusija i Daleki istok otvoreni su za jačanje trgovinskih veza i saradnje. "A potencijal za takvu saradnju jednostavno se ne može precijeniti", naveo je Putin.

Rusija bi mogla da učestvuje u zajedničkom postojanom usponu zemalja azijskog severoistoka, čiji su NR Kina, Japan i Južna Koreja, dinamo svjetske privrede. Kvalitet politike Moskve prema Dalekom istoku biće pokazatelj ne samo za čitavu zemlju već i prirodni barometar kako se čitav međunarodni ekonomski sistem mijenja.

politika.rs

(Autor je novinar)