21/02/2021 u 00:00 h
Dan.Dan.
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
StoryEditor

Otpornost demokratije

-Autor: Melinda Krejn Džozef Bajden nije mogao da odoli a da na svom prvom nastupu na me
-Autor: Melinda Krejn Džozef Bajden nije mogao da odoli a da na svom prvom nastupu na međunarodnoj sceni, u petak na (virtuelnoj) minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ne ponovi svoju spoljnopolitičku mantru, ali je znatno premašio svoja inauguralna obećanja da će popraviti saveze i obnoviti liderstvo.
Izjavljujući da SAD ne gledaju unazad već unaprijed, on je izložio viziju međunarodnog angažmana koja otpornost demokratije stavlja u srž zapadne bezbjednosti. Čineći to, postavio je temelje za nove oblike transatlantske saradnje.
Bajden je i te kako svjestan činjenice da ni na jednoj strani Atlantika građani ne čeznu za obnovom - vjerovatno iluzornog – zapadnog poretka u kojem su SAD vodile, materijalno i moralno, a Evropa slijedila.
Toj nekadašoj ulozi SAD jasna ograničenja su postavile unutrašnjopolitičke podjele, ali i otpor Amerikanca ulozi svoje zemlje kao globalnog policajca.
Svojim predizbornim obećanjima o „spoljnoj politici za srednju klasu“, Bajden je rano stavio do znanja da će njegov pristup spoljnoj politici prevazići stare linije podjele između međunarodne i domaće, ekonomske i bezbjednosne sfere.
Iako je u svom govoru na Minhenskoj konferenciji samo kao usput pomenuo pitanje visine uplate u zajednički budžet NATO-a, jasno je bilo da Bajden od međunarodnih partnera očekuje da podrže SAD, ne samo kada su u pitanju vojni troškovi, nego i u pitanjima koja se tiču zdravlja, klime i trgovine – i to posebno kada je riječ o odnosima s Kinom.
A Evropljani su oprezni i umorni, svjesni da bi u duboko polarizovanim Sjedinjenim Državama situacija mogla ponovo da se promijeni za četiri godine.
U nedavnom govoru u Stejt departmentu, Bajden je uvjerio svijet da su SAD poslije napada na Kapitol 6. januara „spremnije da ujedine svijet u borbi za odbranu demokratije jer su i same bili primorane da se bore za nju“.
Da li će njemačka kancelarka Angela Merkel i njen francuski kolega Emanuel Makron prihvatiti ruku koju im pruža Bajden, zavisi posebnood toga u kojoj mjeri Makron svoju težnju za strateškom autonomijom vidi kao kompatibilnu sa transatlantskim multilateralizmom, a i od toga da li evropski partneri zaista žele da pojačaju saradnju ne samo sa SAD, nego, prije svega među sobom.
Činjenica da se Francuska i Njemačka trenutno žestoko natežu oko udjela svojih industrija u razvoju novog borbenog aviona navodi na pomisao da je Zajednička evropska bezbjednosna i odbrambena politika (CSDP) jedva više od mrtvog slova na papiru.
Osim toga, lideri EU žele da izbjegnu da ih SAD uvuče u bipolarne sukobe koje ima sa Kinom i Rusijom po onoj „ili ste s nama ili protiv nas“. U svojim izjavama u petak Bajden je pokušao da odagna ova strahovanja, ističući da se kod dugoročne strateške trke sa Kinom ne radi samo o onom Zapad naspram Istoka: „Ne možemo i ne smijemo da se vratimo u krute blokove hladnog rata. Konkurencija ne smije da isključi saradnju u pitanjima koja pogađaju sve nas.“
Za američko-evropsko angažovanje postoje plodna područja – u širem pristupu bezbjednosti koji otpornost jednog društva stavlja na prvo mjesto. To uključuje usaglašeno djelovanje u vezi sa klimom i zdravljem, kao i saradnju u trgovini – reformu STO i jačanje transatlantskog doprinosa standardima za ključne digitalne tehnologije.
Novi i sve veći prioritet u transatlantskim odnosima je digitalna politika – regulisanje, oporezivanje i konkurencija kao sredstvo za ublažavanje bezbjednosnih prijetnji koje proističu iz koncentracije moći, kao i dezinformacija i drugih „hibridnih“ mjera koje podrivaju demokratiju. Radi se o suočavanju sa destabilizujućim rizicima koje predstavlja Kina u usponu i revanšistička Rusija, bez stavljanja SAD ili Evrope u nezgodnu situaciju.
Transatlantski trio je na virtuelnoj pozornici pomenuo sva četiri područja. Bili su jedinstveni u stavu da „polipandemijski“ svijet predstavlja prijetnju društvima i da mu se treba suprotstaviti onim što je kancelarka Merkel nazivala „konceptom međusobno povezane bezbjednosti“.
Nakon dna tokom vladavine Donalda Trampa, ovo djeluje makar kao početak obnove transatlantskih odnosa.
dw.com


03. avgust 2021 21:27