Piše: Borislav Korkodelović

Opet je na Zapadu pokazano malo interesovanja za proslavu 70. godišnjice usvajanja pet principa mirnog suživota među državama 28. i 29. juna u Pekingu. Pet principa, koje su razvili tadašnji premijeri Narodne Republike Kine i Indije Džou Enlaj i Džavaharlal Nehru, imaju za cilj promovisanje mirnih, nenasilnih odnosa među narodima svijeta.

Premijer Džou je prvi put predložio pet principa miroljubive koegzistencije 1953. tokom pregovora sa indijskom vladom o graničnim pitanjima koja se tiču Tibeta, koji Kinezi zovu Sizang. Pet principa, na hindu jeziku "panćšil", i poznate u Indiji kao Pančšilski ugovor, 28. juna 1954. u Nju Delhiju su potpisali premijeri Nehru i Džou radi rešavanja graničnih problema između dviju starih civilizacija koje su se ponovo uzdizale posle oslobođenja od kolonijalnog sistema.

Podrazumijevali su: (1) obostrano poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta država; (2) odricanje od agresije; (3) nemiješanje u unutrašnje poslove drugih država; (4) jednakost i saradnju radi obostrane koristi; (5) miroljubivu koegzistenciju. Ubrzo potom je premijer Ču potpisao sličan dokument s kolegom iz Mjanmara, tadašnje Burme, U Nuom.

Proces rešavanja zajedničkih problema je došao unutar Azije i sa najvećeg kontinenta na kome je živjelo više od pola svjetskog stanovništva. Džou i Nehruu, velikim ličnostima 20. vijeka, vodilja je bila i jedna od strofa o prijateljstvu, indijskog nobelovca Rabindranata Tagora: "Ukoliko misliš da prijateljstvo može ratom da bude ostvareno, proljeće će nestati pred tvojim očima."

Pet principa odražava panazijske specifičnosti koje takođe odjekuju u mnogim drugim zemljama globalnog Juga. No, oni su dobili dodatni podsticaj uključivanjem u "dasasila", deset principa proklamovanih na istorijskoj konferenciji 29 afričkih i azijskih zemlja u indonežanskom gradu Bandungu 1955, koji su veoma uticala na nastanak ideje da novooslobođene države mogu ponuditi čovječanstvu nešto posebno.

Godinu dana kasnije na Brionima je maršal Tito upriličio sastanak sa čelnicima Bandungške konferencije, Nehruom i egipatskim predsjednikom Gamalom Abdelom Naserom. Potom je 1961. u Beogradu održan Prvi samit nesvrstanih zemalja. Pet principa miroljubive politike su postali osnova spoljne politike i ondašnje Jugoslavije, svakodnevan pojam u njoj.

Tako je u svijetu posle Drugog svjetskog rata nastala originalna međunarodnopravna osnova za izgradnju nove vrste odnosa među državama zasnovanih na jednakosti, bez obzira na njihovu veličinu, politički ili ekonomski sistem. Ti principi su predstavljali viziju međunarodnih odnosa visokog standarda i možda nisu bili uvijek zasnovani u realnosti. Pa opet, uprkos ponekad nelagodnom odnosu gigantskih susjeda Kine i Indije, obje strane i dalje visoko cijene pet principa.

Pet principa mirnog suživota je u odredbama Ustava NR Kine. Kineska ideja o uzajamnom poštovanju i mirnom suživotu među narodima proteklih 70 godina određuje njene odnose sa susjednim zemljama i osnova je za njeno učešće u međunarodnim poslovima. Odražavajući principe Povelje Ujedinjenih nacija i zastupajući interese velike većine stanovništva svake zemlje, dobrodošli su i podržava ih velike većine država. Pet principa su preživjeli protok vremena i postali univerzalne i temeljne norme međunarodnih odnosa i međunarodnog prava, dajući istorijski doprinos napretku čovječanstva, ocijenio je predsjednik NR Kine Si Đinping povodom jubileja.

U programskom govoru na pekinškoj konferenciji povodom godišnjice usvajanja pet principa miroljubive koegzistencije, predsjednik Si je poručio da je "nemiješanje u unutrašnje poslove" drugih država "zlatno pravilo" u vezama NR Kine sa svijetom. Zemlje treba da poštuju uzajamne istorijske i kulturne tradicije, razvojne faze, njihove osnovne interese i brige, kao i razvojne puteve i institucionalni model koji razvijaju.

To je i jedan od razloga zašto Kina odbacuje pokušaje drugih zemalja da promovišu "obojene revolucije" ili jednostavno manipulišu tuđim političkim sistemima kroz različite šeme usmjerene na ovjekovječavanje imperijalizma i hegemonije. Zato kineska diplomatija polazi od činjenice da svaka suverena i nezavisna zemlja neće dozvoliti da sebe potčini ikakvim interesima osim onim sopstvenog naroda.

Druga važna osnova kineske diplomatije je borba protiv hegemonije i želja za mirom. Si je naglasio da nijedna zemlja ne može tražiti apsolutnu sigurnost i uživati u njoj sama. Otuda se pozivao na kinesku predloženu Globalnu inicijativu za bezbjednost koja ima cilj promovisanje razvoja i sigurnosti kroz saradnju i izgradnju uravnoteženije, efikasnije i održivije bezbjednosne arhitekture.

Slabi često apeluju na principe, jaki ih često krše. No, NR Kina je i danas posvećena principima miroljubive koegzistencije jer shvata da, uprkos vlastitoj ekonomskoj i vojnoj moći, bez njih nema stvarne sigurnosti.

Povrh toga, s obzirom na trenutnu tešku situaciju u svijetu, sukob u Ukrajini i uništavanje pojasa Gaze, principi mirnog suživota postali su važniji nego ikad. Kao stalni član Savjeta bezbjednosti UN, Kina podržava međunarodni sistem usmjeren na svjetsku organizaciju, poštuje suverenitet svih država i traži političko rješenje sveobuhvatnim prekidom vatre.

Posmatrači vjeruju da su pet principa mirnog suživota ključ. Oni su potpuno u skladu sa nenasiljem, individualnom i globalnom sigurnošću, posredovanjem, razumnim rešavanjem sukoba, razoružanjem i Poveljom UN. Štaviše, njihova vrijednost i nužnost mogu se vidjeti u zastrašujućim tragedijama koje nastaju zbog nemogućnosti da ti principi budu poštovani i poriva da bude slijeđen alternativni kurs, bilo u Jugoslaviji, Iraku, Avganistanu... i, danas prije svega u Palestini.

To potvrđuju i rezultati dvije obimne međunarodne ankete kineske državne televizije. Istraživanje je obuhvatilo ukupno 11.706 ispitanika iz 36 zemalja širom svijeta, uključujući razvijene zemlje Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju, Njemačku i Japan, i zemlje u razvoju, poput Pakistana, Indije, Južne Afrike, Brazila i Meksika.

Vrijednosti suvereniteta, pravde i demokratije oličene u pet principa mirnog suživota, visoko ocjenjuje 83,5 odsto ispitanika i vjeruje da će NR Kina doprinijeti izgradnji boljeg svijeta za međunarodnu zajednicu. Da zemlje treba da podržavaju jednakost i međusobnu korist, a protive se hegemonizmu, politici sile i proizvoljnim sankcijama prema drugim zemljama, smatra 80,8 odsto ispitanika. Sigurnost je preduslov za razvoj, pa 85,6 odsto ispitanika poziva na uspostavljanje uravnotežene, efikasne i održive bezbjednosne arhitekture.

Filozofi bi kazali da pet principa miroljubive koegzistencije mogu izdržati test Emanuela Kanta: Da li bi svijet bio bolji ukoliko bi sve države primijenile ove principe? Odgovor je: Da.

politika.rs

(Autor je novinar)

Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno i stavovi redakcije „Dana”