Uvođenje medijske pismenosti u osnovne škole imaće pozitivan uticaj ako kvalitet nastave bude visok i ako se veliki broj učenika odluči da izučava taj predmet, kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander. Učenici osnovnih škola u Crnoj Gori od naredne školske godine izučavaće medijsku pismenost kao izborni predmet u sedmom, osmom ili devetom razredu.
Santander je agenciji MINA rekao da kritičko mišljenje, analiza i sumiranje podataka i informacija, istraživanje i kreativno izražavanje u različitim formatima, nijesu samo vještine medijske pismenosti, već ključne vještine za 21. vijek.
„UNICEF čestita Crnoj Gori na tome što je prepoznala značaj medijske pismenosti u obrazovanju i odlučila da je ponudi kao izborni predmet i u osnovnim školama“, naveo je Santander.
Kako je kazao, na taj način će se poboljšati kvalitet obrazovanja, jer će učenicima biti pružena prilika da unaprijede znanje o tome kako da pristupe raznim medijskim sadržajima, kritički ih analiziraju i sami naprave i podijele poruke u različitim formatima, za različite publike i medije. Na pitanje koliko će uvođenje medijske pismenosti doprinijeti borbi protiv dezinformacija, govora mržnje i drugih štetnih sadržaja, Santander je odgovorio da će uticaj zavisiti od različitih faktora, kao što je broj učenika koji će se opredijeliti da ga izučavaju i kvalitet nastave.
To, kako je kazao Santander, znači da je važno organizovati obuku nastavnika o medijskoj pismenosti i školama obezbijediti opremu za medijsku produkciju i nove tehnologije. On je rekao da je važno uspostaviti saradnju sa lokalnim medijskim profesionalcima i medijima i promovisati medijsku pismenost kao izborni predmet u svakoj školi, kako bi mnogi, ako ne i svi učenici, odabrali da ga izučavaju.
„Ako kvalitet nastave medijske pismenosti kao izbornog predmeta u osnovnim školama bude visok i ako se brojni ili svi učenici odluče da ga izučavaju, ova novina će imati pozitivan uticaj“, naveo je Santander.
U takvim okolnostima, kako je kazao, ona može osigurati da mladi lakše prepoznaju dezinformacije i teorije zavjere, prijave govor mržnje i ne budu dio te pojave, kao i da, uopšte gledano, sve medije koriste bezbjedno i u svom najboljem interesu.
„Međutim, ako se razvoj vještina medijske pismenosti i dalje bude podsticao isključivo u okviru jednog predmeta, bilo da je on izborni ili obavezni, taj uticaj će biti ograničen“, rekao je Santander.
Prema njegovim riječima, ono što treba da se desi je promjena u pedagogiji, tako da se vještine medijske pismenosti jačaju svakog dana na svim časovima, bilo da je riječ o jeziku, istoriji, umjetnosti, nauci ili bilo kom drugom predmetu. Santander je dodao da je razvijanje tih vještina kod svakog učenika jedan od ciljeva obrazovnog sistema.
Prema indeksu medijske pismenosti, koji je objavio Institut za otvoreno društvo iz Sofije, Crna Gora se prošle godine nalazila na 32. mjestu od ukupno 35 evropskih država na rang listi. Crna Gora se ove godine nalazi na 35. mjestu od 41 države na listi.
Santander je, odgovarajući na pitanje očekuje li da će izučavanje medijske pismenosti i u osnovnim školama doprinijeti unapređenju stepena medijske pismenosti, rekao da Indeks medijske pismenosti za ovu godinu pokazuje da zemlje sjeverne i zapadne Evrope posjeduju veći potencijal u pogledu otpornosti na lažne vijesti zahvaljujući kvalitetnijem obrazovanju, slobodnim medijima i većem povjerenju u društvu.
„Poruka za Crnu Goru i druge zemlje iz tog izvještaja je jasna - neophodno je kontinuirano raditi na poboljšanju kvaliteta obrazovanja za svako dijete“, naveo je Santander.
To, kako je dodao, uključuje i rad na vještinama za život u 21. vijeku, među kojima je i medijska pismenost, kao i na promociji slobodnih medija i izgradnji povjerenja u institucije i međusobnog povjerenja u jednom društvu.
Santander je kazao da su to ključni faktori za napredak svake demokratije. Prema njegovim riječima, uvođenje medijske pismenosti kao izbornog predmeta u škole predstavlja korak naprijed u tom pravcu.
„Potrebno ga je dodatno podržati obukama nastavnika u oblasti medijske pedagogije, tako da svako dijete razvija medijsku pismenost koristeći medije za izučavanje sadržaja svih predmeta“, poručio je Santander.
On je dodao da se različite lekcije iz društvenih i prirodnih nauka mogu usvajati tako što će učenici proizvoditi video-sadržaje, podkaste, stripove, novinske članke, video-igre, kampanje na društvenim mrežama.
„Osim toga, učenici mogu biti uključeni u provjeru tačnosti informacija u školama kako bi saznali da li su, na primjer, klimatske promjene stvarna pojava za koju je zaslužan čovjek i na koji način, ili kako bi provjerili druge informacije u vezi s predmetima koje izučavaju“, naveo je Santander.
On je kazao da bi se na taj način postigla održiva, pozitivna promjena u kvalitetu obrazovanja svih učenika u Crnoj Gori i značajno poboljšao nivo medijske pismenosti u zemlji. Na pitanje koliko je medijska pismenost važna za mlade, koji su izloženi ogromnoj količini informacija, Santander je odgovorio da je ona ključna za bezbjedan i produktivan život u 21. vijeku.
Medijska pismenost je, kako je istakao, neophodna za kvalitetno upravljanje velikom količinom informacija na internetu.
„Omogućava nam da lakše provjerimo da li su neke informacije istinite ili ne, zatim da spriječimo i prijavimo nasilje na internetu“, kazao je Santander.
Medijska pismenost, kako je dodao, takođe omogućava da se internet koristi za kvalitetno obrazovanje, građanski aktivizam, kao i za postizanje pozitivnih promjena u lokalnoj zajednici i cijeloj zemlji.
Prema riječima Santandera, poenta je da mediji, sami po sebi, nijesu ni dobri ni loši.
Njihov uticaj, kako je rekao, zavisi od toga kako se koriste.
„Medijska pismenost nas uči kako da koristimo sve medije da bismo u najvećoj mogućoj mjeri iskoristili njihove prednosti i na najmanju moguću mjeru sveli njihove potencijalne rizike i štete“, kazao je Santander.