Kreatori javnih politika u svim gradovima treba da stvore uslove koji će prevenirati izdvajanje djece iz porodica i smještanje u institucije, saopšteno je na okruglom stolu "Položaj djece i mladih pod institucionalnom zaštitom u Crnoj Gori“.

Na okruglom stoju, koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Juventas, saopšteno je i da je neophodno da profesionalci u toj oblasti rade u boljim uslovima, kao i da se napravi i adekvatno sprovede dobar plan transformacije Dječijeg doma „Mladost“ u Bijeloj.

Juventas je okrugli sto organizovao u okviru projekta “Podrška potrebama djece i mladih pod institucionalnim staranjem nakon pandemije COVID-19“, koji je podržala Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, prenosi PR Centar.

Izvršna direktorica Juventasa Ivana Vujović kazala je da su ključni izazovi nedovoljan broj usluga i profesionalaca posebno u odnosu na unapređenje kvaliteta porodičnih odnosa, prevencija izdvajanja djece iz porodice, podrška u socijalizaciji i podrška u učenju.

Kako je rekla, izazovi su i podrška za unapređenje fizičkog i mentalnog zdravlja, podrška za povećanje konkurentnosti na tržištu rada i podrška u zapošljavanju.

„Nedovoljna je briga o profesionalcima u ovoj oblasti. Očigledna je potreba za poboljšanjem uslova rada. Neadekvatno ulaganje u u usluge podrške nakon izlaska, neadekvatno korišćenje nekih postojećih resursa u prethodnom periodu”, rekla je Vujović.

Ona je istakla da je potrebno da se uvede stalna mentorska i vršnjačka podrška mladima nakon napuštanja institucije, kako bi se lakše snašli u lavirintu našeg sistema i lakše došli do potrebne podrške.

Vujović smatra da lokalne samouprave treba da imaju još produktivniju ulogu i da budu fokusirane na individualne potrbe djece i mladih.

„Od izuzetne važnosti je da se napravi dobar plan transformacije Dječijeg doma „Mladost“ u Bijeloj i da se taj plan adekvatno sprovede, ali on ne smije da bude u sukobu sa potrebama djece, koja su trenutno u instituciji”, rekla je Vujović.

Prema njenim riječima, potrebna je jača saradnja između institucija, kako bi se optimizovali resursi i iskoristila stručnost iz nevladinog i javnog sektora i poboljšala koordinacija, učinkovitost u pružanju socijalnih usluga.

Predstavnica Delegacije EU Mladenka Tešić istakla je da EU poklanja veliku pažnju unapređenju inkluzivnog, kvalitetnog obrazovanja u Crnoj Gori i da finansira i projekat sa UNICEF-om koji se bavi unapređenjem obrazovanja djece sa posebnim osvrtom na djecu s invaliditetom i romsku djecu.

„U okviru tog projekta biće izrađena sveobuhvatna Strategija sektora obrazovanja. Kada govorimo o inkluzivnosti i pristupu, samo 53 odsto djece pohađa predškolsko obrazovanje po istraživanju UNICEF-a iz 2018, a kod ranjivih grupa je taj procenat još manji”, rekla je Tešić.

Kako je kazala, znaju je 34 odsto djece u riziku od siromaštva u Crnoj Gori i da to u velikoj mjeri utiče na pohađanje škole i ishod učenja.

Tešić je navela da su rezultati PISA testiranja poražavajući i da djeca koja su slabijeg socio-ekonomskog položaja zaostaju za djecom koja su boljeg položaja za 55 poena.

Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ana Marković, rekla je da to ministarstvo nastoji da unaprijedi podršku koju dobijaju mladi nakon napuštanja ustanove i mladima bez roditeljskog staranja se daje materijalno obezbjeđenje u visini iznosa koji ostvaruje petočlana porodica do 23 godine života, ili dok se ne zaposle na više od pola godine u kontinuitetu.

„Pružamo jednokratnu novčanu pomoć, pomoć u pronalasku posla, smještaja, usluge savjetovanja”, rekla je Marković.

U toku je, kako je dodala, izrada Strategije deinstitucionalizacije za period 2024. do 2028. godine.

„Izradom i usvajanjem ove Straregije Vlada nastoji da unaprijedi prava djece, mladih, odraslih i starijih. Primjenom mjera strategije deinstitucionalizacije, Crna Gora će unaprijediti pružanje podrške biloškim porodicama u cilju preveniranja smještanja djece i mladih u institucije”, rekla je Marković.

Kako je kazala, Vladi je jasno da je ulaganje u djecu i njihov razvoj od prvog dana osnov za izgradnju zdravog društva.

“Ministarstvo će maksimalno uložiti napore u izgradnju sistema socijalne zaštite sa fokusom na djecu bez adekvatnog roditeljskog staranja”, poručila je Marković.

Predstavnica NVO Juventas, Marija Ružić Stajović, kazala je da je tokom projekta angažovano osam fasilitatora za pružanje podrške u učenju štićenicima Dječjeg doma „Mladost u Bijeloj.

„Fasilitatori su četiri i po mjeseca tokom prošle i četiri i po mjeseca tokom ove godine pružali podršku u učenju za 60 učenika i učenica osnovnih i srednjih škola. Kada su u pitanju djeca i mladi iz Centra za djecu i mlade „Ljubović“ organizovali smo podršku u opismenjavanju, jeziku i matematici, ali su tu bili i drugi vidovi podrške”, rekla je Ružić Stajović i dodala da je tom aktivnošću obuhvaćeno 23 djece i mladih.

Tokom projekta je, kako je navela, stručno osposobljeno pet štićenika iz Dječijeg doma Mladost, a kada su u pitanju mladi iz Centra za djecu i mlade „Ljubović“ za njih deset su obezbijeđeni različiti sertifikovani kursevi.

„Pružali smo i psihološku podršku u cilju prevencije profesionalnog stresa i sindroma izgraranja na poslu zaposlenih u Dječijem domu „Mladost“ i Centru za djecu mlade „Ljubović“”, rekla je Ružić Stajović i dodala da je tu uslugu koristilo 17 zaposlenih iz obje ustanove.

Ona je istakla da je jako važna psihijatrsijska podrška za Centar za djecu i mlade „Ljubović“.

Ana Maksimović ispred Psihološke asocijacije Crne Gore, predstavljajući istraživanje, navela je da su, kada je u pitanju percepcija izazova sa kojima se mladi sočavaju po izlasku, ključni izazovi u smislu neizvjesnosti stanovanja, zaposlenja, nedostatka vještine upravljanja budžetom i nedostatak efektivne sistemske podrške i diskriminacija.

„Stručni radnici su dali određene preporuke, a posebno naglašavaju umreženost svih relevantnih institucija. Fokus grupa je sprovedena sa 11 mladih koji se pripremaju da izađu iz Doma uzrasta od 16 od 18 godina”, kazala je Maksimović.

Ona je navela da je, kada je u pitanju dostupna podrška, zaključak da se sada ta podrška treba ogledati u sticanju konkretnih vještina i naveli su primjer polaganja vozačkog ispita, ili prijave ili odjave mjesta prebivališa.

Sugestije mladih su, kako je kazala, da je potrebno unaprijediti kvalitet odnosa sa važnim ljudima iz njihovog života, ne samo iz biološke porodice, nego i vaspitača, stručnih radnika, voditelja slučaja i vršnjaka.

„Preporuka koju su eksplicitno dali je da je potrebno ulagati u ljude“, rekla je Maksimović.

Većina ispitanika je, kako je dodala, završila osnovnu ili srednju školu i razumiju da im je potrebno više znanja, vještina, informisanosti radi sticanja osjećaja sigurnosti i pripadnosti.

„Mnogo je preporuka, ali osvrnula bih se na materijalne, a to je obezbjeđivanje smještaja, stanovanja i psiho-socio-emocionalno osnaživanje mladih koji su izašli iz institucija i onih koji tek treba da izađu“, rekla je Maksimović.

Predstavnica NVO Juventas Milica Simonović navela je da je djeci i mladima u Domu „Mladost“ dostupna usluga savjetovanja, ali da se ona održava načelno, odnosno nije formalizovana zbog nedostatka kadra.

„Vrste usluga koje pružaju centri za socijalni rad jesu pomoć za život u zajednici, usluga neodložne intervencije, pomoć u vidu materijalnih davanja, kao i pomoć u prikupljanju dokumentacije i ostvarivanju određenih prava kod drugih organa“, kazala je Simonović.

Ona je rekla je da postoji Kancelarija za razvoj karijere i cjeloživotno učenje, koja predstavlja servis podrške koji služi za poboljšanje kompetencije studenata.

„Imajući u vidu činjenicu da su djeca koja napuštaju sistem institucionalnog zbrinjavanja izložena većem riziku od socijalne isključenosti, važno je da svi kreatori javnih politika stvaraju uslove u svim gradivima Crne Gore, koji će prevenirati socijalno isključivanje”, rekla je Simonović.

Kako je dodala, važno je da postoji jedna institucija koja će upućivati djecu na sve dostupne usluge koje postoje, kako u Crnoj Gori, tako i u opštini u koju žele da se vrate nakon institucionalnog smještaja.

Marela Savić ispred Dječijeg dom „Mladost“ ocijenila je da je institucija nužnost i da nije dobro mjesto za odrastanje, koliko god da se naporno i posvećeno radi.

„Ta djeca su ranjiva i primjeti se te zadnje godine pred njihov odlazak da su uznemirena, nervozna. Vidimo promjene u ponašanju, a dobro znamo da je to strah od toga šta ih čeka kada pređu prag institucije”, rekla je Savić.

U posljednja dva mjeseca, kako je kazala, Dom „Mladost“ je napustilo četvoro ljudi, a svi sa visokom strčnom spremom.

Prama riječima Savić, Crnoj Gori nedostaje zdravstveno-socijalna ustanova, kao i odjeljenje psihijatrije za djecu.

„Mislim da institucionalizacija djece nije dobar put i da treba da radimo sve da dođe do stvarne deinstitucionalizacije, da pružimo usluge u zajednici“, kazala je Savić.

Danijela Femić iz Doma zdravlja Bijelo Polje saglasana je da treba jačati porodice, a da nužnost bude smještaj u institucije i dodala je da je u saradnji sa Unicefom pokrenuta porodično orjentisana rana intervencija.

„Do sada je obuhvaćeno 267 porodica po kombinovanom modelu i 12 porodica po intenzivnom modelu. U Centru za djecu sa posebnim potrebama pružamo podršku svoj djeci, nezavisno sa kojim izazovom se oni susreću, ili njihovi roditelji, staratelji, hranitelji“, kazala je Femić.