Kina je prva nacija kojoj je uspjelo da sakupi Mjesečevo kamenje sa tamne strane Mjeseca, koja se nikada ne vidi sa Zemlje. Misija Čangje-6, nazvana po boginji koja navodno živi na Mjesecu sa zecom od žada, donijela je krajem juna 1.935,3 grama uzoraka na Zemlju.
U prethodnoj misiji Čangje-5, u decembru 2020. donesen je 1.731 gram uzoraka stijena – ali sa prednje strane Mjeseca.
Kako izgleda prašina sa tamne strane Mjeseca?
Ove nedjelje, svi vodeći naučnici okupili su se u Velikoj dvorani naroda u centru Pekinga i cjelokupno rukovodstvo Narodne Republike dobilo je dublji uvid u svemir. Specijalni kontejner, veličine tegle za džem, ispunjen je sivom prašinom. Na prozirnom spoljašnjem zidu stoji oznaka CE6C500. Čovjek sa sedom kosom nosi ručnu lupu sa svjetlom i pažljivo posmatra.
Predsjednik Kine, Si Đinping, izuzetno je radoznao i pohvalio misije Čangje koje traju od 2004.
- „Dvadeset godina misija na Mjesec je samo jedan od mnogih primjera koji demonstriraju snagu naše nacije. Postigli smo vrhunsku nauku i snažne rezultate – nezavisno od bilo koga drugog - rekao je Si.
- Duboki svemir je zajednička spoljašnja granica čitavog čovječanstva. Svemirska istraživanja su zajednička misija čovečanstva - pozvao je Si na međunarodnu saradnju.
Geopolitika u vakuumu
Kinesko-američka saradnja 380.000 kilometara daleko od Zemlje? Trenutno, to je samo puka želja – iz ideoloških razloga.
Jer, američki Kongres je još 2011. usvojio zakon koji Američkoj agenciji za istraživanje svemira (NASA) zabranjuje bilo kakvu saradnju sa Kinom.
Pritom serija kineskih uspjeha izaziva veliku zabrinutost u Vašingtonu.
- Kina sebe vidi u novoj svemirskoj trci sa SAD, koju planira da dobije. Trenutno se ta trka proširila na svemir između Zemlje i Mjeseca - napisali su Mark Berkovic i Kris Vilijams u izveštaju Nacionalnog udruženja za svemirsku bezbjednost (NSSA) iz Arlingtona, blizu Pentagona.
Ipak, američkim istraživačima Mjeseca je krajem 2023. uspjelo da dobiju izuzeće kako bi podnijeli zahtjev za istraživanje kineskih uzoraka sa Mjeseca. NASA je američkom Kongresu dostavila potvrdu da u ovom specifičnom slučaju „ne postoji rizik od prenosa podataka i tehnologije“.
U prvom krugu prijava, u aprilu 2024. među deset kandidata, pet ih je bilo iz SAD, uključujući i kustosa NASA za Mjesečeve stene, Rajana Ciglira. Takođe, prema navodima CNSA, na razgovorima je bio i njemački kosmohemičar Karsten Minker sa Univerziteta u Kelnu.
Uzorci misije Čangje-6 trenutno se razvrstavaju u Pekingu. Pakovanje Mjesečevog kamenja prikupljenog uz pomoć grabulja je završeno, dok će za uzorke prikupljene bušilicom biti potrebno još dva do tri mjeseca.
Prašina sa Mjeseca – u muzeju i kao poklon
U Kineskom nacionalnom muzeju izložen je Mjesečev kamen pod nazivom „Uzorak 001“. Male količine uzoraka takođe se čuvaju u rodnom gradu osnivača države, Mao Cedunga, u Šaošanu.
Mjesečeve uzorke, i vlada u Pekingu vješto koristi u diplomatiji. Ideja o ovakvim poklonima potekla je iz Vašingtona. Prije uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i SAD, Zbignjev Bžežinski, savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Džimija Kartera, tokom svoje posete 1978. poklonio je kineskoj vladi jedan gram Mjesečevog praha.
Misija Čangje-5 obezbedila je 1.731 gram materijala sa Meseca
Kineski Mjesečev uzorak najprije je otišao u Rusiju. Predsjednik Vladimir Putin dobio je 1,5 grama uzoraka sa Mjeseca aprila 2022. tokom svoje posjete Kini. Godinu dana kasnije i predsjednik Kine, Si Đinping, dobio je 1,5 grama Mjesečevih uzoraka iz Rusije, iz sovjetske misije na Mjesec iz 1970-ih godina.
Jedna evropska zemlja takođe je dobila ovaj dragocjeni poklon od Pekinga. Ovaj vanzemaljski dar uručen je predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu 2023. tokom državne posjete Kini. „Za zajednička istraživanja“, navedeno je u Pekingu. Uzorak se sada nalazi u Nacionalnom prirodnjačkom muzeju u Parizu.
Međutim, ko želi da dodirne Mjesečev kamen, mora da otputuje u američku saveznu državu Floridu. U Svemirskom centru Kenedi, svaki posjetilac može da dodirne kamen težak 17 grama sa brojem „70.215.287“, koji je pokupio astronaut Džek Šmit 1972. tokom poslednje misije na Mjesec „Apolo-17".
Kina protiv ostatka svijeta – sletanje na Mjesec do 2030.
Do sada je 12 ljudi kročilo na Mjesec – svi su bili američki astronauti 1970-ih godina. Oni su na Zemlju donijeli ukupno 381,7 kilograma stenja sa Mjeseca.
Američka svemirska agencija NASA planira da se ponovo vrati na Mjesec. U američkom projektu za Mjesec „Artemida“, učestvuju ukupno 43 zemlje – Evropska agencija za istraživanje svemira (ESA), Njemački centar za vazduhoplovstvo i svemir (DLR), kao i agencije za istraživanje svemira Japana, Izraela, Italije, Engleske i Kanade.
Još u martu 2023. NASA je predstavila posadu za sledeću misiju s ljudskom posadom koja će leteti oko Mjeseca. Međutim, bilo je tehničkih problema sa raketom-nosačem. Bar do septembra 2025. trojica američkih i jedan kanadski astronaut ostaće na Zemlji.
Kineska agencija za istraživanje svemira (CNSA) najavljuje da će se do 2030. na Mesecu govoriti i kineski. Za razliku od NASA, koja stalno mora da traži sredstva od Kongresa, ambiciozni svemirski program Kine nema finansijskih briga. Vlada velikodušno finansira ovaj projekat, kojim demonstrira svoju snagu.