Poznato je da će vještačka inteligencija vremenom obavljati sve više poslova koje danas rade ljudi i zamijeniće ih na njihovim radnim mjestima. Ali ova tehnologija je danas toliko razvijena (a taj razvoj konstantno i brzo napreduje) da već sada može prilično dobro da imitira osobine samih ljudi pa se vještačka inteligencija može koristiti i za stvaranje AI blizanaca, odnosno klonova ljudi.
Kako je pokazalo jedno prošlogodišnje istraživanje (koje još čeka recenzije naučnika) na kojem su radili istraživači iz Googlea i Stanforda, takvi klonovi mogu da se naprave nakon intervjua u trajanju od samo 2 sata. U istraživanju su AI klonovi nazvani "simuliranim agentima", odnosno AI modelima koji su napravljeni kako bi imitirali ljudsko ponašanje, a njihova tačnost je poprilično nevjerovatna.
U samom istraživanju učestvovalo je više od 1.000 osoba različitih rasa, polova, obrazovanja, godina i političkih stavova, pa su oni tokom dva sata razgovarali sa naučnicima o svojim ličnim pričama, razmišljanjima, stavovima prema društvenim pitanjima, vrijednostima i slično, a ti podaci su potom iskorišćeni za treniranje generativnih AI modela.
Osobe koje su učestvovale u istraživanju zatim su morale da ispune testove ličnosti, ankete u vezi sa svojim društvenim stavovima i igraju neke logičke igre, pa su nakon dvije nedjelje ponovili iste testove. Nakon ljudi, isto je napravila i vještačka inteligencija, odnosno njihovi AI klonovi, a rezultati su prilično nevjerovatni. Naime, AI je ispunila odgovore s tačnošću od čak 85 procenata kao i osobe na čijim je podacima trenirana. Naučnici smatraju da bi takvi AI klonovi mogli da se koriste za testiranje nekih teorija i sprovođenje intervencija bez etičkih i logističkih kompleksnosti korišćenja ljudi u takvim istraživanjima. Time bi moglo da se revolucionalizuje istraživanje simuliranjem ljudskog ponašanja u kontrolisanim uslovima pa bi se, umjesto s ljudima od krvi i mesa, o problemima javnog zdravstva, društvenih događaja ili oko lansiranja novih proizvoda, moglo razgovarati s njihovim AI klonovima. Odgovori bi, dakle, trebalo da budu slični onima koje bi dali i ljudi.
Ali, dok su AI klonovi pokazali odlične rezultate kada su u pitanju istraživanja oko ličnosti i društvenih stavova, znatno lošije rezultate pokazali su u predviđanju ponašanja tokom interaktivnih igara u kojima smoraju da se donose odluke što još jednom pokazuje izazove vještačke inteligencije sa zadacima koji zahtijevaju razumevanje složene društvene dinamike i kontekstualnih nijansi, objasnili su na TechSpotu na kojem upozoravaju i na jednostavne i rudimentarne metode ocjenjivanja koje su korištene za testiranje AI agenata.
U svakom slučaju, rezultati ovog istraživanja su prilično fascinantni i deo naučnika vjeruje da su oni osnova za dalja i buduća istraživanja i nema sumnje da će tema naših digitalnih blizanaca i klonova izazvati veliki interes u naučnoj zajednici.