Kada su u Google-u predstavili svoj veliki jezički model, prvobitno nazvan Bard, a zatim Gemini, najavili su da će ova vještačka inteligencija potpuno promeniti način na koji koristimo internet.
Iako su u početku imali problema sa tačnošću informacija koje su Bard i Gemini dostavljali korisnicima, Google je bio odlučan da uvede vještačku inteligenciju u što više svojih "proizvoda".
Međutim, čini se da uvođenje vještačke inteligencije u sve Google proizvode, uključujući i onaj najpoznatiji, pretraživač na internetu, nije baš rezultiralo poboljšanjima kojima se Google nadao.
Naime, njihovi istraživači objavili su novi dokument koji upozorava da generativna vještačka inteligencija, poput ChatGPT-a ili Geminija, lažnim sadržajem uništava ogromne djelove interneta. Ironično, zar ne?
Studija, koja još uvijek čeka recenziju, ističe da je velika većina korisnika generativne vještačke inteligencije koristila tu tehnologiju za kreiranje lažnog sadržaja i plasirala ga internet.
Manipulacija ljudskim likom i falsifikovanje dokaza su najrasprostranjenije tehnike u stvarnim slučajevima zloupotrebe. Većina njih je korišćena sa očiglednom namjerom da utiče na javno mnjenje, omogući prevaru, lažne aktivnosti ili ostvarenje profita, navode istraživači u svojoj studiji.
Problem je sve složeniji kako sistemi generativne vještačke inteligencije postaju napredniji i lakši za upotrebu. Takva situacija, ističu istraživači, "preokreće ljudsko kolektivno shvatanje društveno-političke stvarnosti ili naučnog konsenzusa".
Dakle, činjenica da generativna vještačka inteligencija previše dobro radi svoj posao i stvara ubjedljiv lažni sadržaj i time preplavljuje internet, sada je odjednom postao problem. A to je problem koji stvaraju sami korisnici zahvaljujući velikim IT kompanijama koje su im obezbijedile alat za kreiranje takvog sadržaja i podstakle ih da ga koriste.
Međutim, istraživači upozoravaju u svojoj studiji da ovaj nered na internetu sada testira sposobnost ljudi da razlikuju lažno od stvarnog.
Masovna proizvodnja nekvalitetnog, neželjenog sintetičkog sadržaja rizikuje da poveća skepticizam ljudi prema digitalnim informacijama u celini i opterećuje korisnike koji sada moraju dodatno da provjere ove informacije, pišu istraživači.
Takođe, dodaju, bilo je slučajeva kada su pojedinci označavali nesintetičke informacije koje im ne odgovaraju kao generisane veštačkom inteligencijom, što je dodatno stvaralo zabunu.
Čini se kako je ona uzrečica da sve treba uzimati sa "zrnom soli" odnosno dozom skepse, u današnje vrijeme široke upotrebe generativne vještačke inteligencije, sve aktuelnija. Ali, s obzirom na količinu sintetičkog sadržaja koji nastaje, umjesto onog "zrna" uskoro će nam trebati čitav rudnik ili solana.
