Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju Preobraženje Gospodnje. Praznik je posvećen trenutku kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svjetlost. Prema narodnom predanju, počinju da se preobražavaju i gora i voda, najavljujući skoru jesen. U pravoslavlju se ubraja u 12 velikih Hristovih praznika.
Preobraženje je posvećeno Hristovom preobraženju na gori Tavor, kada je najavljeno stradanje i slava sina božijeg. Jednoga dana, treće godine propovedi na zemlji, Isus na molitvu povede apostole Petra, Jakova i Jovana na goru Tavor.
Dok se molio, njegovo lice se izmjeni i zasija kao sunce, a odjeća postade sjajna i bijela kao snijeg, kaže Biblija. Tako se on preobrazi pred njima, čime se prvi put božanska priroda Isusova učinila vidljivom.
Na ikoni Preobraženja predstavljen je Isus Hristos na gori u beloj odeći, okružen svjetlošću, sa Ilijom i Mojsijem. Dok ih blagosilja iz njega se širi svjetlost. Na desnom vrhu stoji Mojsije i drži tablice Zakona, na lijevom prorok Ilija. Ispod planine leže trojica učenika, Petar, Jakov i Jovan.
Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca. Vjeruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju "Božja vrata" na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje.
Preobraženje uvijek pada u vrijeme Gospojinskog posta. Zato je praznična trpeza uvijek posna, obogaćena ribom i vinom.
U crkvama, na kraju svetih liturgija, osvještava se grožđe i dijeli narodu, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, a u krajevima gdje nema grožđa, drugo voće.
Brojni su hramovi posvećeni ovom prazniku, u mnogim mjestima održavaju se vašari.
Na Preobraženje se preobražava list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija. Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava.