Prema pravoslavnom kanonu, na dan kad je Isus Hristos razapet na krst vjernici bi trebalo da se uzdržavaju od hrane do zalaska sunca.

Veliki petak je dan raspeća Isusa Hrista i jedan je od najtužnijih u hrišćanstvu. Svi pravoslavni vjernici bi trebalo da ga provedu u strogom postu i bez ikakvih proslava, bez obzira na to da li su se pridržavali velikog Vaskršnjeg posta, piše Nportal.

Naime, mnogo je rigorozniji nego Božićni, te se podrazumijeva da se tokom njega riba jede na dva velika praznika – Blagovijesti i Cvijeti. Takođe, sve vrijeme se posti na vodi, osim subotom i nedeljom.

Međutim, mnogi su u dilemi kada je u pitanju jelovnik za Veliki petak. Kako postoje brojna vjerovanja i priče, nisu sigurni šta bi zaista trebalo biti na trpezi.

Po kanonu, na stolu može biti samo hrana spremljena isključivo na vodi i to: bareno povrće, svježe ili suvo voće i povrće, kao i hljeb, med i bareni pirinač.

Mnogi griješe kada misle da su tog dana dozvoljene posne grickalice – krekeri, štapići, čips, napolitanke i ostali konditorski proizvodi bez mlijeka, jer sadrže ili ulje ili margarin. Nisu poželjni ni ratluk ni žele bombone, jer sadrže želatin.

U većini domova smatra se da bi na Veliki petak trebalo jesti ribu i riblju čorbu, kao i krompir salatu prelivenu uljem, što po pravoslavnom kanonu nije prikladno.

Posebno ne valja soliti hranu, jer se smatra da se tako dodatno „sipa so na Isusove rane“. Prilikom jela, takođe, ne bi trebalo koristiti viljušku i nož.

Budući da je Uskršnji post izuzetno strog, vjernici koji se striktno pridržavaju njegovih pravila, trebalo bi na Veliki petak da se uzdržavaju od hrane i pića sve do zalaska sunca. A ovog običaja razriješeni su samo djeca, trudnice i bolesni.

Sveštena lica napominju da post u pravoslavnom hrišćanstvu ne predstavlja samo uzdržavanje od određene vrste hrane, već i od svakog oblika grešnih djela, pomisli i želja.