
Međutim, zamjenica predsjednika Višeg suda i sudija specijalnog odjeljenja Vesna Kovačević u intervjuu za "Dan" ukazuje na velika očekivanja od predloženih izmjena zakona kojima će rad na ovoj vrsti predmeta biti ubrzan i mnogo efikasniji u odnodu na prethodni period.
Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici u poslednje vrijeme bilo je u centru pažnje profesionalne i laičke javnosti, ali i dijela političkih struktura koje su optuživale pojedine sudije da su u sprezi sa kriminalnim strukturama. Kako to komentarišete i da li imate konkretnih saznanja o tome? Ukoliko smatrate da te optužbe nisu na mjestu, čime opravdavate ogroman zaostatak u radu Specijalnog odjeljenja i odlaganje ročišta unedogled?
Želim prije svega da podsjetim da je nezavisnost sudstva i sudija jedan od temeljnih principa vladavine prava i pravne države. Moram istaći da sudije sude isključivo na osnovu zakonskih propisa i dokazne građe koja se nalazi u spisima predmeta, a ne na osnovu uticaja i pritisaka sa bilo koje strane. Te kritike koje se mogu čuti u poslednje vrijeme, a posebno to da su sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici pripadnici nekih kriminalnih organizacija, ili da nekim pripadnicima kriminalnih organizacija dozvoljavaju da izlaze iz pritvora, krajnje su neprimjerene. Takve komentare mogu objasniti samo krajnjom neupućenošću tih struktura. Mi se zaista nalazimo u teškoj situaciji, zbog čega smo se javno obratili i određenim adresama, i mislim da bi predstavnici izvršne vlasti trebalo da doprinesu jačanju povjerenja u sudstvo među građanima, a ne da nas svakodnevno kritikuju.
Što se tiče čestih odlaganja pretresa, moram reći da je priliv predmeta u poslednje tri godine znatno porastao zbog znatnog povećanja broja podignutih optužnica, te izbora tužilaca, pa imamo njih 18 na šest sudija. Tu su i neke objektivne okolnosti, počev od korone, odlaska sudija u penziju, napredovanja sudija, gdje je moralo doći do izmjene sastava vijeća i postupci su morali početi iznova, pa ponekad traju duže nego što bi to trebalo. Razlozi stoje i na strani okrivljenih lica koja su našla način da često traže izuzeće sudija, a tu je i nedolazak advokata, bolest okrivljenih, a u predmetima gdje imamo 30 do 50 optuženih nedolazak jednog od njih dovodi do odlaganja postupka i odugovlačenja. Nadamo se nekim skorim izmjena ZKP-a koje će omogućiti ubrzanje postupaka koje do sada, iz objektivnih razloga, nijesmo uspjeli završiti.
Imajući u vidu slabo interesovanje mladih ljudi za sudijski posao, kako ih animirati da se opredijele za tu profesiju?
Na poslednjem konkursu za 41 mjesto prijavilo se samo devet pripravnika koji su bili zainteresovani za rad u sudu. Ja bih to pripisala ovim pritiscima i neprimjerenim komentarima koji dolaze sa različitih adresa. I pored toga, preporučila bih im da ih ta vrsta pritisaka, ukoliko imaju želju i volju da rade ovaj posao, ne sputava. Moraju biti hrabri i imati autoritet i integritet da bi se bavili ovim poslom. Mlade studente treba češće uvoditi u sudnicu kako bi se i na taj način animirali i osjetili draži ovog posla.
Kao relativno mlad sudija, da li se osjećate bezbjedno, kako u sudnici, tako i van nje?
Iskreno, o tome ne razmišljam. Hrabrost se u ovom poslu podrazumijeva, iako mislim da drugi brinu o našoj bezbjednosti i da nam država to garantuje.
Koja je razlika u selekciji kandidata za sudijski posao prije deceniju i više i danas?
Ranije je bilo mnogo više kandidata za jedno sudijsko mjesto i svakako je bilo teže doći do sudijskog mjesta, s tim što smatram da se u svakom vremenu ta selekcija vršila prema rezultatima rada, što znam i iz ličnog iskustva. Ne bih ulazila u neke druge okolnosti. Svakako je danas duži period testiranja, obuke i slično. Često su demoralisani činjenicom da neće biti izabrani da rade u mjestu prebivališta, gdje im je i porodica, pa to iziskuje i dodatne materjalne troškove, što je takođe jedan od razloga za slabo interesovanje za ovaj posao.
Specijalno odjeljenje ima ogroman broj predmeta u zaostatku. Da li ste se nadležnima obratili za pomoć, pri čemu mislim prvenstveno na Ministarstvo pravde Crne Gore?
Predsjednik suda uputio je Sudskom savjetu dopis za povećanje broja sudija i u toku je konkurs za izbor troje ili četvoro sudija Višeg suda. Bez toga, ovaj sud ne može krenuti sa mrtve tačke. Osim toga, ide se ka izmjenama ZKP-a, gdje se radi o predlozima koji će pospješiti efikasnost u postupanju, kao što je ukidanje ročišta za utvrđivanje opravdanosti i zakonitosti podignute optužnice, što će znatno ubrzati postupke, da se suđenja održavaju i bez prisustva svih okrivljenih, što sada nije slučaj, novčano kažnjavanje advokata, pa čak i uskraćivanje prava na odbranu ako su dva puta kažnjeni.