Nakon učešća na Sunčanim skalama, Pjesmi Mediterana, Radijskom festivalu u Srbiji, festivalima od Dubrovnika do Ohrida, odakle se vratio kao pobjednik, Bojan Delić svojim iskustvom "brusi" konstrukciju festivala Biser Jadrana koji će se prvi put održati 29. juna na tivatskim Pinama. Konkurs za učešće na ovom regionalnom muzičkom festivalu je na polovini pa organizatori, NVO "Delić koji nedostaje" pozivaju izvođače i autore iz Crne Gore i regiona da im se pridruže i postanu dio stvaranja jedne lijepe ljetnje fetivalske priče kakva Crnoj Gori nedostaje.
Koliko nam fali festivala potvrda je interesovanje za tivatski Biser ne samo domaćih izvođača nego i izvođača iz regiona. Već imaju preko 100-ak proistiglih kompozicija, potvrdio je za "Dan" Bojan Delić, direktor i osnivač festivala. Kako je kazao, selekciona komisija će tek biti na slatkim mukama nakon završetka konkursa 5. maja.
- Ponosan sam što smo uspjeli da ovo stvorimo. Kolege snimaju, javljaju se, neki obećavaju da će poslati našoj selekcionoj komisiji. Baš sam ponosan. Pozivam sve kolege iz cijelog regiona da šalju melodije na mejl Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. i na taj način pokušaju da se nađu među 20 najboljih kompozicija i da time osvoje neke vrijedne nagrade - kaže Delić.
Zasad je, kako otkriva Bojan, najviše pristiglih kompozicija iz Crne Gore, ali ne zaostaju ni Srbija, Bosna, Hrvatska, kao ni Makedonija iz koje čak stižu dueti.
- Očekujemo još dosta pjesama po najavama samih autora, kompozitra, tekstopisaca, izvođača koji se svakodnevno u ličnom kontaktu interesuju za naš Biser - otkriva Delić.
Može se reći da je upravo Bojan bio "Delić koji nedostaje" da se festival dogodi s obzirom na bogato festivalsko iskustvo.
- Kao izvođač dosta vremena ćutim i gledam i žao mi je što nema više Skala i Budve. Osjeća se među muzičarima da im fali festivala, druženja, novinara... Da se spoji lijepo i korisno. Tivat je otvorio vrata ovom projektu. Zahvalio bih se gradonačelniku Željku Komnenoviću i direktorici TO Nini Lakičević koji su me podržali i pružaju mi najveću podršku. Puno ljudi je u organizaciji festivala, svima hvala jer svi rade iskreno na tome da ova priča uspije. Nije lako, ima dosta posla, ali što je danas lako. Mi ćemo uraditi sve što je u našoj moći da sve bude spremno na vrijeme i da svi naši gosti odu sa željom da se ponovo vrate. Nadam se jednoj prelijepoj manifestaciji koja će trajati - kaže Delić.
Festivali su uvijek bili mjesto promocije kako pjesama tako i samih pjevača.
- Festivali su najbolji za promociju mladih umjetnika jer učešće na njemu, nekad i nagrade čine da ostave neki trag, otisnu svoj pečat. U umjetničkom smislu festivali su polje za mlade da skrenu pažnju na sebe, a oni koji su već poznati da učvrste svoje pozicije i da se predstave u drugim zemljama regiona jer imamo direktan prenos na Javnom servisu i u regionalnim i lokalnim medijima koje će preuzeti signal - pojašnjava Bojan.
Iako je njegova zamisao bila da festival traje dvije večeri, zbog pristiska prvog izdanja, ali i zbog finansija, tek vremenom će razmišljati o tome, za sada će učiniti sve da ovaj prvi bude sprektakularan kako se već naredne godine ne bi smio propustiti.
- Mladi će imati šansu, međutim neće imati svoju kategoriju. Moja zamisao jeste bila da idemo s dvije večeri i to bi negdje bilo možda ono najbolje, ali iskren da budem fali novca i to što je prva godina je teško za nas jer se moramo pokazati i dokazati - ističe direktor festivala.
Biser Jadrana će, kako objašnjava Delić, koncepcijski biti možda najsličniji Skalama iako teže da u godinama koje slijede ipak bude svoj.
- Koncepcija je posebna, ali zasad najviše će ličiti na Skale jer izvođači pjevaju na plejbek tako da su rasterećeni od prehlada i straha od kvalitetnog zvuka uživo. Ovo će biti prilika da predstave, prije svega, pjesmu. Težićemo tome da u budućnosti se ide na pjevanje uživo, ali za početak je najbolja varijanta da bude nalik Skalama - zaključuje Delić.
Značaj ovog festivala, kako kaže, volio bi da prepoznaju i podrže država i državne institucije kako bi se lagodnije moglo razmišljati o izdanjima koja slijede, njihovom poboljšanju i kvalitetu, a potom i prepoznatljivosti.
