Postavku će činiti rukopisi, pjesme, fotografije i druge lične stvari iz zaostavštine pjevača, gitariste, tekstopisca i kompozitora, najpoznatijeg po radu u bendovima EKV i Šarlo akrobata.

"Legat Milana Mladenovića čini rukopisna zbirka velikog broja pjesama, lična biblioteka u kojoj se nalazi oko 200 publikacija, fotografska zbirka od 260 snimaka, kolekcija ploča i kaseta, kao i druge stvari koje je Zadužbina Milana Mladenovića predala na čuvanje Narodnoj biblioteci Srbije prije nekoliko godina. Dio te zaostavštine biće dio stalne postavke Legata Milana Mladenovića", dodaje se u saopštenju.

Upravnik Narodne biblioteke Srbije Vladimir Pištalo naveo je da je do inicijative o osnivanju legata došlo sasvim spontano, kada je dogovoreno da ta ustanova pruži stručnu pomoć u sređivanju Mladenovićeve zaostavštine, a potom preraslo u ozbiljniju inicijativu.

"Narodna biblioteka Srbije prepoznala je dijelo velikog umjetnika kao ono koje s punim pravom može da nađe svoje mjesto u njoj. Iako se radi o djelu koje predstavlja spoj različitih umjetničkih jezika, u njemu značajnu ulogu igra upravo književni jezik. Najdragocjeniji dio pomenutog legata čine upravo rukopisi tekstova, tj. sveske i pojedinačni listovi, koji čine integralni dio sinkretične umjetnosti Milana Mladenovića, koja svojom beskompromisnom potragom za istinom predstavlja protivtežu gotovom cijelom današnjem svijetu", kazao je Pištalo.

Autorka koncepcije postavke, istoričarka umjetnosti i kustoskinja Dobrila Denegri navela je da su profesionalna karijera, privatni život, slava i intima elementi koje je ta postavka željela da označi kroz izbor predmeta koji su pripadali Mladenoviću.

"Postavka je koncipirana kao kolaž sastavljen od riječi i slika, pjesama i fotografija kroz koje se može pratiti Milanova pjesnička karijera. U prvom planu je pisana riječ, predstavljena kroz njegove rukopise, zapise i citate koji se odnose na Milanov proces stvaranja. Milan je koristio riječi da bi stvorio vizuelne predstave koje su odslikavale njegov i život generacija formiranih na urbanom duhu Beograda osamdesetih, novom talasu, alternativnoj kulturi, kao i na svijesti o društvenoj krizi koja je eskalirala do tragedije devedesetih", rekla je Denegri, prenosi RTCG.