Država Crna Gora i Opština Andrijevica u svojim strateškim dokumentima poseban značaj pridaju razvoju stočarstva. U brojnim studijama naglašeno je da pomenuta grana predstavlja odskočnu dasku za brži prosperitet sjevernog regiona. Sa takvom konstatacijom poslednjih decenija saglašavali su se i predstavnici Vlade koji su prilikom svake posjete Andrijevici isticali da Ministarstvo poljoprivrede ulaže posebne napore da farmerima sa ovog područja obezbijedi povoljne uslove za dobar život na selu. Međutim, brojni su podaci koji ukazuju da još uvijek nijesu stvorene potrebne pogodnosti za podsticaj proizvodnje mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. Takođe, evidentno je da nema organizivanog otkupa tržnih viškova kada je sektor stočarstva u pitanju, što, po ocjenama farmera, u velikoj mjeri sputava jačanje poljoprivrednih gazdinstava. Na to ukazuje i stočna pijaca u Andrijevici napravljena 2006. godine na obali rijeke Zlorečice. I pored toga što je pijaca, uz ulaganja od preko 50.000 eura, urađena po savremenim standardima, sa štandovima i vagom za mjerenje stoke, kao i pratećim objektima i opremom, njene kapije godinama stoje zatvorene. Stočari tvrde da zatvorena stočna pijaca u Andrijevici ne odgovara priči crnogorskih zvaničnika da se o selu i poljoprivredi vodi dovoljno računa.

– Zatvorena stočna pijaca u Andrijevici najbolje odslikava stanje u sektoru stočarstva. Očigledno je da se stada sele u prošlost, dok se lokalno stanovništvo mliječnim proizvodima snadbijeva iz prodavnica. Neorganizovani otkup stoke koji vlada u Crnoj Gori sve više smanjije stočni fond - naglašava Žarko Pajović stočar iz sela Konjuhe.

I najnoviji podaci jasno ukazuju da je na području Andrijevice stočni fond desetkovan u odnosu na neka minula vremena i da je u selima ispod Komova sve manje onih koji se ozbiljno bave stočarstvom. Opšta ocjena mještana je da su niske otkupne cijene i nered na tržištu u dobroj mjeri kumovale da se drastično smanji broj onih koji pokazuju interesovanje da se bave tradicionalnim djelatnostima.

– I popis je pokazao da imamo pojedince koji drže dosta stoke, ali većina nekadašnjih torova i štala su prazni. Sve se to dešava, jer ne postoji sigurnost da će stočari svoje tržne viškove plasirati po nekoj realnoj cijeni. Ljudi bježe od ove djelatnosti jer uviđaju da je unosnije raditi neke druge poslove nego držati stoku. Očigledno je da treba nešto korjenito mijenjati – ističe poznati stočar Milutin Šoškić.