Među većim selima u Crnoj Gori koja se poslednjih decenija suočavaju sa izraženim iseljavanjem stanovništva ubraja se iMjesna zajednica Velika, koja se, na nadmorskoj visini od 900 do 1.700 metara, nalazi u opštini Plav.
Iako Velika zahvata površinu od 5.027 hektara, u njoj danas, prema procjenama, stalno živi manje od 300 stanovnika.
Prema popisu iz 1953. godine, ovo planinsko naselje brojalo je 1.368 žitelja, a 1981. godine 717. Da je narod ispod Čakora iz godine u godinu masovno odlazio u neke druge krajeve ukazuje i podatak da je Velika 2003. godine imala 417, a 2011. godine svega 308 stanovnika.
Statistika govori da je u Velici broj novorođenih znatno manji od broja umrlih. To potvrđuju i zvanični podaci, prema kojima je Velika 1948. godine imala 285 domaćinstava, a 2003. godine 127.
Da je danas broj domaćinstava znatno manji nego nekada potvrđuje i dugogodišnji novinar iz Velike Gojko Кnežević, koji tvrdi da su nebriga društva u cjelini i maćehinski odnos nadležnih institucija prema ovom kraju u dobroj mjeri doprinijeli ovakvom stanju.
– Od Drugog svjetskog rata pa sve do danas Velika predstavlja područje koje nije imalo odgovarajući tretman od nadležnih institucija. Tu se radilo samo ono što se moralo, i to uzgred, bez ikakve naročite želje da se da doprinos razvoju kraja. Ukidan je javni prevoz za lokalno stanovništvo, saobraćajnoj infrastukturi se poklanjalo malo pažnje, dok prirodni resursi nijesu stavljani u funkciju razvoja ove sredine. U takvim okolnostima bilo je prirodno da narod, pritisnut težinom života, odlazi u neke druge krajeve. Sve se to dešavalo iako je Velika tokom Drugog svjetskog rata, što je svima dobro poznato, preživjela pravi pogrom od strane fašističkih snaga. I umjesto da nadleži samo zbog toga imaju drugačiji tretman prema Velici, oni su od stvarnih potreba žitelja ovog kraja okretali glavu, što je za svaku osudu. Zato je sada situacija više nego zabrinjavajuća, jer na ovom prostoru iz godine u godinu imamo sve više zatvorenih kuća – ističe Кnežević.
Mještani podsjećaju da je škola u Velici osnovana sredinom 19. vijeka i da je nakon Drugog svjetskog rata brojala preko 200 učenika. Sada broji svega osam đaka i to je najbolji pokazatelj da bijela kuga ozbiljno prijeti ovom mjestu.
– Prije nekoliko decenija u četiri razreda imali smo i do 200 učenika, a sada ih ima dvadeset puta manje. To je velika opomena za sve nas, ali prije svega za one koji se staraju o razvoju i opstanku naših sela – naglašava predsjednik Mjesne zajednice Velika Momčilo Paunović.
Iz Nevladinog udruženje "Кlub Velika" ukazuju da su izražena migraciona kretanja plod brojnih otežavajućih faktora, te da njihova davno podnesena inicijativa o uspostavljanju posebne zaštite područja Čakora nije dobila zeleno svjetlo nadležnih.
– Кlub Velika, kao zavičajno udruženje, koje okuplja Veličane i prijatelje, od osnivanja ukazuje na značajne potencijale ovog dijela Crne Gore i pokreće razne inicijative kako bi se ovi prirodni resursi koristili na održiv način, od čega bi korist imali i lokalna zajednica i Crna Gora. Uporno smo se obraćali Opštini Plav, Vladi i njenim resornim organima ali za većinu inicijativa, kao ni za onu oko ponovnog otvaranja puta preko Čakora, nijesmo imali razumijevanje, što svakako doprinosi konstantnom odlivu stanovništa – ističu iz "Кluba Velika".
