Herceg Novi je i dalje jedina luka u Crnoj Gori i okruženju sa neriješenim statusom, uprkos višegodišnjim brojnim pokušajima i inicijativama upućenim ka Vladi, Morskom dobru i Lučkoj kapetaniji. Agencija za gazdovanje gradskom lukom će se odazvati pozivu resornog Ministarstva i zajedno sa Opštinom uključiti u izradu Nacrta Zakona o lukama, kazao je Novskom portalu direktor Agencije, Božo Ukropina.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva pozvalo je zaintersovane da se do 26.decembra uključe u početnu fazu priprema Nacrta Zakona o lukama. Tim Zakonom, kako navode, biće uređen pravni status, podjela luka, upravljanje, naknade, red, inspekcijski nadzor, kao i druga pitanja koja su od značaja za luke u Crnoj Gori.
Takođe, biće uređen postupak dodjele koncesija u lukama i unaprijeđene pojedine odredbe posjtojećeg Zakona.
“To je po ko zna koji put pokušaj da se zakonski reguliše status hercegnovske luke. Još prije par godina je predviđen pojam gradske luke, kao što su Herceg Novi, Tivat…Definisane su luke od lokalnog značaja i nacionalnog značaja, kao što su Kotor I Bar. Volio bih da ovo bude korak koji će biti posljednji i da ćemo doći do rješenja. Jer, Herceg Novi ne da nema ugovor i definisan status, nego nema ni definisane granice luke. Prije godinu je hercegnovska Skupština poslala dopis Lučkoj kapetaniji Kotor i Morskom dobru da odrede granice Luke Škver. Nismo još dobili odgovor”.
Kako iz začaranog kruga? Interes grada je da akvatorijum Škvera bude uređen sistem. Ono što iz Novog traže godinama i sada je aktuelno, da se valorizuje pojam Gradske luke, odnosno postojanje komunalnih vezova za plovila domaćeg stanovništva, te koncesija Vlade da bi mogli da upravljaju lukom i da budu zaštićeni.
“U Novome je, međutim, ključni problem što je neko dozvolio da se neki sportski klubovi uknjiže kao vlasnici i korisnici dijela obale. Tako je velika društvena imovina, imovina grada, raznim Zakonima o sportu prešla u privatno vlasništvo. Ne msilim na PVK Jadran, koji je maksimalno korektan, nego na jedriličarske i ribarske klubove”, ističe Ukropina.
On ponavlja da će Ministarstvu dostaviti zahtjev da novi Zakon o lukama predvidi luke od lokalnog značaja, te da ga dobije i hercegnovska. To znači da treba da bude prvenstveno namijenjena za boravak I prihvat plovila domaćeg stanovnioštva, sa dijelom za nautički sektor I prihvat turističkih brodova.
“U takvoj luci, ili marini, 80% vezova treba da bude za lokalno stanovništvo. Oni bi trebalo da imaju “privilegiju” sigurnog veza u svom gradu. Takođe, da grad Herceg Novi, odnosno naša Agencija, ili komunalno preduzeće, kao u Tivtu, upravlja tim resursom, nikako privatno lice. Prošlim Zakonom trebalo je da te luke pređu u ingerenciju Uprave pomorske sigurnosti. Ali to se nikada nije desilo. Onii su nadležni za održavanje, propisivanje uslova korišćenja, ali ne i da upravljaju lukom. To treba da je u nadležnosti gradova.”
Dugoročnu koncesiju upravljanjem daje jedino Vlada Crne Gore i zato Agencija ne želi da ide na tender, na koji može da se javi bilo ko, nego da sve gradske luke budu u zakupu minimum 15 godina, dodaje Ukropina. Sa tim zahtjevom, preko Morskog dobra ili Uprave pomorske sigurnosti. ići će prema Vladi.
Inače, dok se rješava pravni status gradske luke Škver, lukobran se i dalje urušava i čeka obnovu. JP Morsko dobro raspisalo je još u maju drugi tender za izradu studije sa potrebnim podlogama za sanaciju – rekonstrukciju, vrijednu 33.057 eura. Međutim, žalba odlaže posao. Iz Agencije će nastojati da iz budžeta Opštine obezbijede dio novca za zaštitutu lukobrana i da u sardnji sa Morskim dobrom počnu bar prvu fazu radova. Postojeće stanje je neodrživo, jer svako veće jugo i valovi urušavaju lukobran, a mulo je pod vodom.
