Ekološka aktivistkinja Milica Kankaraš ispred GI "Sačuvajmo rijeke Crne Gore" saopštila je da uskoro se navršava godišnjica od smjene tridesetogodišnje vlasti, ali da su, nažalost, poslednji događaji pokazali da se nikakva suštinska promjena nije desila što se tiče sektora energetike i zaštite životne sredine.
- Nova vlast nastavlja projekte protiv kojih su vatreno govorili prije tačno godinu dana. Jedan od tih projekata stare vlasti je hidroelektrana na Komarnici. Stručna lica su jedinstvena u mišljenju da s aspekta održivosti, energetske efikasnosti i ekologije investicija u hidroelektranu na Komarnici predstavlja jednu veliku grešku. Svjetska banka je uzimajući u obzir sve rizike davno izradila Studiju o neisplativosti gradnje hidroelektrana. U razvijenim državama koje uvažavaju mišljenje stručnjaka, nakon objavljivanja ove studije brojne kompanije su prestale da finansiraju hidroelektrane. Ove činjenice je na jednom od protesta protiv HE Komarnica naveo Darko Stijepović iz NVO Centar za razvoj Durmitora. Ni Svjetska banka, ni MMF više ne finansiraju velike brane, jer su se štetni uticaji brana pokazali daleko veći od dobrobiti koju one donose bilo kome. Dobrobit je samo investitorima koji zarađuju ogromne svote novca na korišćenju kredita i društvenih sredstava’- navodi Stijepović.
Što se tiče same održivosti projekta, kako je navedeno saopštenjem, poslanik Strahinja Bulajić koji je po struci inžinjer geologije, jasno je objasnio da u lijevom oporcu brane postoji rasjedna zona duga kilometar-kilometar i po, široka 15 metara, koja je potpuno prazna. ,
- To geolozima, hidrogeolozima, posebno inžinjerskoj geologiji mnogo govori. Tu je bilo priče da se zarotira brana za pet, šest stepeni… Šta se time rješava? U inženjersko-geološkom smislu možda nešto, u hidrogeološkom ama baš ništa - navodi Bulajić.
Poređenja radi, vjetroelektrana na Krnovu je koštala 120 miliona eura i proizvodi između 200 i 230 gigavat sati (GWh) u toku godine dok je cijena investicije HE Komarnica 246,5 miliona (plus troškovi izrade projekta) i procjenjuje se da će u najboljem slučaju proizvoditi 231,8 gigavat sati na godišnjem nivou.
- Dakle, hidroelektrana Komarnica bi u najboljem slučaju proizvodila pet-šest puta manje gigavat sati nego što to sada radi Termoelektrana u Pljevljima - navela je ona.
