Skoro svake godine na području bjelopoljske opštine, gdje je i najveći broj malinara na sjeveru Crne Gore, poteže se priča o rodu, otkupu, cijenama...

Problemi se, kako kažu malinari, ponavljaju iz godine u godinu i uvijek se ide na njihovu štetu. Bjelopoljski malinari ističu da su ove godine usljed oblnih i svakodnevnih kiša dodatno ugroženi i stoga traže pomoć od nadležnih u lokalnoj upravi i državi.

– Stanje u malinarstvu je krajnje alarmantno, kaže malinar i predsjednik Udruženja "Malina Polimlja" Andrija Delić.

Andrija Delić u svom malinjaku

-Milovan Novović

On ističe da je prošlu sezonu pratio niz problema, od količine roda koji je ispod prosjeka po hektaru, do problema sa izvozom uslovljenim krizom uUkrajini.

– Nekako je to prošlo, istina uz dosta muka i odricanja... Ove godine sve očekuju još manji prinosi zbog nepovoljnih vremenskih uslova. Imamo gotovo svakodnevno kišu koja ni u kom slučaju ne pogoduje jagodičastom voću. Ogroman broj malinjaka zahvatila je plamenjača zbog svakodnevnih temperaturnih razlika. U toku dana imamo temperaturne oscilacije i do dvadeset stepeni razlike. Sa druge strane, velika količina vlage u zemljištu pogoduje razvijanju i širenju zaraznih bolesti, kao što su didimela i siva trulež – kaže Delić i dodaje da je gotovo nemoguće preduzeti mjere kojima bi zaštitili maline od tih bolesti, jer su padavine svakodnevne, a zbog toga će najvjerovatnije rod podbaciti i do 70 odsto.

– Sad će i otkupna cijena biti problem. Otkupan cijena u Srbiji, od koje zavisi i cijena roda malina kod nas, ne obećava ništa dobro. Zbog zaostale maline u hladnjačama, početna cijena je niska. Poznati hladnjačar u Arilju DOO "Stanić" počeo je sa 200 dinara za kilogram maline vilamet, što je 1,70 eura. Cijena berbe se kreće od 0,8 do 1 euro, a ulaganja su bila velika zbog poskupljenja đubriva za 300 odsto, zaštitnih sredstava 200 odsto i radne snage za 100 odsto – navodi Delić.

Smatra da država i lokalna samouprava moraju reagovati i finansijski pomoći ovu granu poljoprivrede da prebrodi krizu.

– Imali smo obećanja od Ministarstva poljoprivrede i premijera Dritana Abazovića da će pomoći da se ublaže problemi prošlogodišnje berbe, ali to je zasad ostalo samo na obećanjima. Nadam se da će realizovati obećano i koliko-toliko pomoći malinarima u prevazilaženju teške situacije. Država mora imati ozbiljnu strategiju razvoja poljoprivrede, koju će osmisliti eminentni stručnjaci u saradnji sa poljoprivrednicima, a ne NVO profiterima (čast malom broju), kojima je samo bitno da uzmu novac od projekata, a poslije ni od novca ni od projekata nema ništa – ističe Delić.

Malinar iz sela Prijelozi Draško Mihailović kaže da je prvi problem loš rod jer su neprestano lile kiše, a u nekoliko navrata padao je i grad, te da se na to nadovezuju problemi sa cijenom i otkupom.

– Opština i država moraju pomoći kako bismo mi malinari nastavili da se bavimo ovim poslom – ističe Mihailović.