Oživljavanje beranske privrede četiri decenije u obećanjima

Priča o oživljavanju privrede, otvaranju proizvodnih pogona i održivih radnih mjesta u Beranama u zadnje četiri decenije zauzimala je glavno mjesto u razvojnim strateškim dokumentima ali i u programima svih političkih partija.

Međutim, raspoloživi podaci ukazuju da je nivo privrednih aktivnosti u Beranama sveden na minimum i da broj nezaposlenih raste iz godine u godinu.

Sadašnja slika Industrijske zone na Rudešu jasno ukazuju da u Beranama nije uspjela nijedna privataizacija privrednih kolektiva u kojima je nekada radilo blizu 10.000 radnika. O tome svjedoče i uništene fabrike od kojih se izdvajaju Fabrika celuloze i papira, Fabrika kože "Polimka", Ciglana, Fabrika "Gumig" i Obodov pogon na Rudešu. Trenutno van funkcije je i Rudnik mrkog uglja, bez nekih velikih izgleda da se u jami Petnjik krene sa ponovnom proizvodnjom. U Beranama je ugašeno i nekadašnje Šumsko preduzeće, AD "Izgradnja", preduzeće "Agropolimlje", a mljekara "Zora" radi minimalnim kapacitetom.

Iz Udruženja Vasojevića ističu da je kucnuo poslednji čas da se Berane vrati na mjesto razvijenog idustrijskog, privrednog, turističkog i kulturnog centra na sjeveru Crne Gore

SO Berane nije ispoštovala preporuku MJU: Čekaju da Vlada inicira raspisivanje izbora

– Nije dobro što je narod i dalje prinuđeni da sluša priču kako se u ovoj zemlji živi dobro, a da se sa druge strane ništa ne radi da se pokrene neki vid proizvodnje. Zvaničnici neće da shvate da Berane postaje mjesto odakle se konstantno odlazi, i mjesto u koje se rijetko ko vraća. Oni neće da priznaju da naša sela ostaju potpuno pusta i da su tajkunu za sebe prigrabili prirodna bogatstva, a uvoznički lobi sahranio privredu. Poručujemo da je kucnuo poslednji čas da se tajkunima stane na kraj i da se kroz valjanu razvojnu politiku Berane vrati tamo gdje mu je mjesto – istakli su iz Udruženja Vasojevića.

Obećanja da će Berane ponovo postati centar privrednih aktivnosti na sjeveru države u minulom periodu davali su skoro svo crnogorski zvaničnici. Tako je nekadašnji premijer i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, promovišući program "Posao za vas" 2008. godine poručivao da potencijali Berana ne zaostaju za morskim dobrom i da u ovom gradu ubrzo neće biti nezaposlenih.

–Valorizacijom potencijala regiona Bjelasica - Komovi i dovođenjem investitora oživjećemo beransku privredu. Otvoriće se veliki broj radnih mjesta tako da ćemio radnu snagu morati da dovodimo sa strane – kazao je Đukanović 2008. godine.

Tranzicionim procesima izigrano i oštećeno oko 10.000 radnika

Bivši beranski radnici ističu da su se dosad naslušali dosta različitih obećanja oko oživljavanja privrede, a da konkretnih rezultata nije bilo.

–Podaci govore da je oko desetak hiljada ljudi sa područja beranske opštine grubo izigrano i oštećeno u tranzicionim procesima. Jednostavno, preko neuspjelih privatizacija, neko se poigravao sa beranskim radnicima od kojih su mnogi otišli na onaj svijet krajnje poniženi i uvrijeđeni. Očekovali smo da će se bar za dolazeće generacije uraditi nešto bitnije po pitanju stavarnja uslova za otvaranje proizvodnih pogona, međutim od toga nema ništa. Potencijala ima, jer naša opština, između ostalog, obilije šumama, rudama, mineralima, vodenim bogatstvom i brojnim drugim resursima, ali očigledno je da neko ne želi ili ne umije da pokrene ovaj grad sa mrtve razvojne tačke – kaže Veselin Radičević predstavnik bivših radnika.

Uvjeravanje da za beransku privredu dolaze bolji dani iznio je i prije četiri godine tadašnji ministar ekonomskog razvoja, a sada predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kada je posjetio Regionalni biznis centar na Rudešu i predstavio podsticajne mjere koje su u planu za preduzeća na sjeveru.

–Vidio sam da je Berane najnerazvijeniji grad u Crnoj Gori i da je potrebno mnogo rada na svim nivoima da bi se došlo do prihvatljivog nivoa ekonomska razvoja grada koji je od izuzetnog simboličkog i kulturnog značaja za Crnu Goru, a u koji se premalo ulagalo u prethodnim decenijama. Buduće mjere i programi Vlade vratitće fokus na privredu nerazvijenog dijela države – kazao je tada Milatović.

Sa druge strane, iz lokalne uprave podsjećaju da su prije četiri godine objavili javni poziv za davanje u zakup zemljišta u vlasništvu Opštine na području predviđenom Odlukom o proglašenju biznis zone "Rudeš", za potrebe podsticanja investicija i otvaranja novih radnih mjesta. Međutim, kako navode, zanemarljiv je broj onih koji su se javili da iskoriste ove povlastice.

–Jednostavno nije stvoren povoljan ambijent za instaliranje proizvodnih pogona na Rudešu. Takođe, mali je broj ljudi u našem gradu koji radi van opštinskih i državnih institucija iako za tako nešto ima potencijala. Zašto je to tako odgovor svakako treba tražiti u Vladi i državnim institucijama zaduženim za ovu oblast – istakli su iz lokalne uprave.