Nagli odliv lokalnog stanovništva s kojim se poslednjih decenija suočava sjeverni region Crne Gore nije mimoišao ni varošicu Murino koja zajedno sa selima Gornja Ržanica, Mašnica i Pepiće ima status mjesne zajednice. To najbolje pokazuju uporedni podaci o broju učenika u murinskoj osnovnoj školi kojih je danas, u odnosu na neka minula vremena, deset puta manje.
S tom konstatacijom saglasan je i mještanin Vuk Marsenić, profesor koji je radni vijek proveo u Osnovnoj školi "Petar Dedović" u Murinu.
– Dobro se sjećam da je sedamdesetih godina prošlog vijeka murinska osnovna škola brojala preko hiljadu učenika. Međutim, taj broj se iz godine u godinu smanjivao, tako da danas u školskim klupama imamo manje od sto đaka. To je porazna činjenica, pred kojom svi treba da se zamislimo, jer ako se nastavi ovakvom dinamikom iseljavanja, ovi krajevi će ubrzo ostati pusti. Očigledno je da nedostatak radnih mjesta podstiče mlade ljude da napuštaju Murino. Zbog toga bi država morala da prepozna problem, jer da ovdje ima određenih proizvodnih pogona, sigurno situacija ne bi bila ovako pogubna – kazao je Marsenić.
Podaci ukazuju da je prije pet decenija škola u Murinu upisivala preko sto prvaka, dok ih je prošle godine, zajedno sa područnim odjeljenjima u Velici i Gornjoj Ržanici, bilo svega 12.
Profesor Zoran Jokić navodi da su to poražavajući podaci koji nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim.
– Bio sam prinuđen, kao neko ko je svoj život vezao za zavičaj, da svakodnevno gledam kako narod odlazi iz ovih krajeva i kako se smanjuje broj djece. Lako je bilo zaključiti da ljudi napuštaju Murino, jer ovdje nema perspektive za generacije koje dolaze. Nije bilo radnih mjesta, a samim tim ni odgovarajućeg života. Jednostavno, narod je bio prepušten stihiji, osuđen da se sam snalazi kako zna i umije. Da li poslije svega ima nade za ove krajeve odgovor treba da daju nadležne institucije, koje svih ovih godina nijesu pronalazile odgovarajući model na osnovu kog bi se ovako negativni trendovi bar donekle zaustavili – naglasio je Jokić.
Mještani tvrde da je ovo područje, u kom uglavnom živi pravoslavno stanovništvo, svih ovih godina bilo izloženo ekonomskom i svakom drugom zaostajanju i da tu treba tražiti uzroke trenutnog stanja.
– Svjedoci smo da područje Murina, kao sastavni dio opštine Plav, svih ovih godina od nadležnih institucija nije tretirano na odgovarajući način. Zbog toga se ovaj kraj i suočavao sa izraženom migracijom lokalnog stanovništva i sveukupnom razvojnom stagnacijom. Na području Murina sada sigurno nema više od 500 stanovnika, dok je tu nekad živjelo tri hiljade žitelja. Poslije takvog saznanja, svaka priča je suvišna – kazao je mještanin Milonja Grozdanić.
