Ovo je prilika da se prisjetimo ne samo značaja ove džamije kao mjesta i badeta duhovne snage, već i njenog doprinisa u očuvanju kulturno istorijskog identiteta naše zajednice i multikulturalizma crnogorskog društva uopšte. Okupljeni smo u čast tog bogatog nasleđa, ali i u znak naše obaveze prema budućim generacijama da ga sačuvamo, rekao je Mensur Kasumović moderator Akademije.
Imam Hadži Ismailove džamije Damir ef. Hodžić, domaćin akademije je istakao da je ova džamija jedna od simbola Nikšića, koja nas je okupila na ovom mjestu, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.
-Godinama unazad Hadzi Ismailova džamija, sa manastirima, crkvama, katedralom čini da svaki niksicanin sa ponosom može govoriti da je naš grad, multi vjerski, multi nacionalni. Ne mogu a da ne spomenem da je ova naša lijepotica pretrpjela neke ružne trenutke, skrnavljenja od strane bezumnih pojedinaca, ali isto tako kroz te loše primjere svim muslimanima pokazala, da je većinsko stanovništvo našega grada ono koje istinski cjeni i pruža podršku našoj zajednici. Ta večina su čestiti, hrabri i ponosni niksićani. Ono što me posebno raduje u komunikaciji sa našim sugrađanima drugih vjerskih zajednica, je trenutak kada žele postaviti pitanje kroz formu prisvajanja i poštovanja naše dzamije, pitajući kako se zove ona naša džamija, kojim danima se može obići naša džamija i tome slicno. Od stupanja na mjesto imama Hadži Ismailove džamije, zajedno sa džematskim odborom trudim se da u što većoj mjeri doprinesem poboljšanju vjerskog života u našoj zajednici, kao i poboljšanju multivjerskog sklada u našem gradu. Sve ovo je dosta lakše kada na čelu džamijskog odbora imamo Mirsada Agovica, kome ovom prilikom želim da se zahvalim na njegovom radu i trudu već duži niz godina. Tim povodom i večeras želim poslati poruku da jedni drugima budemo potpora. Naša ruka je ispruzena prema svim dobronamjernim ljudima, ne dozvolimo da male razlikosti poljuljaju naše ljudske odnose, neka ove, molitve koje upućujemo Gospodaru svih svjetova budu istinski iskrene tražeci da nam sačuva ovu našu prelijepu zemlju i sve njene stanovnike- rekao je efendija Hodžić.
Prof dr Sait Šabotić je naglasio da je istorija Hadži Ismailove džamije samo djelimično poznata, dok je njena predistorija u potpunosti nepoznata. Bez obzira na tu činjenicu ostaje istina da je ova bogomolja, kao malo koji drugi objekat u Nikšiću, svjedok promjena u vremenu.
-Ona pamti prašnjave grudskomahalske sokake i asfalt koji je danas okružuje, ravnu poljanu do Ferizovića i Hercegovačke mahale i čitav kompleks nikšićke bolnice i stambenih objekata, nekada zelene avlije i njihov mir i sadašnju saobraćajnu vrevu i buku. Pamti događaje i insane, ljeta i zime i ko zna šta još. Dosadašnja istraživanja nijesu odgovorila na jedno zanimljivo pitanje koje je otvorio etnograf Petar Šobajić, koji je, stvarajući svoju knjigu o Nikšiću-Onogoštu (prvi put objavljena u Beogradu 1938.), razgovarao sa tadašnjim imamom džamije, pokušavajući da rasvijetli njenu istoriju. Šobajić je tada došao do zaključka da je na tom mjestu prije Hadži Ismailove džamije, postojala starija građevina. Ona je, koliko smo ličnim istraživanjima uspjeli da odgonetnemo, nastala najvjerovatnije između 1720. i 1735. godine. Njena istorija je u potpunosti nepoznata. U jednom osmanskom arhivskom izvoru pominje se u Nikšiću džamija pod imenom Benâdir-i Cesime Camii- rekao je istoričar Šabotić.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je istakao da je poštovanje vjerske i nacionalne raznolikosti moralni i pravni imperativ savremenog društva, kome treba dosledno i istrajno da težimo.
-Najsvjetlije moralne tradicije Crne Gore su iskovane primjerima čojstva i junaštva, tako i primjerima merhameta i gaziluka. Upravo su te velićanstvene riječi, čojstvo i merhamet, koje odražavaju sintezu mora aspiracija i težnji kao najuzvišenijih ideala. Knjiga „Primjeri čojstva i junaštva“ Marka Miljanova upoznaju nas sa nekim najsvjetlijim primjerima milosrđa, praštanja, razumijevanja i saradnje među pripadnicima različitih naroda u Crnoj Gori. Upravo su tim svojim dostignućima, stremljenjima i težnjama gradili jedan poredak vrline i moralnosti, koji je preduslov svake održive zajednice. Lijepi je primjer porodice Selmanović iz Pljevalja, kada je spasila mošti i jednu veliku svetinju, koje se danas čuvaju u manastiru Ždrebaonik i kojima je Kralj Nikola pridavo veliki znaćaj“, istakao je Koprivica, dodavši da islamska zajednica u Crnoj Gori ima važnu ulogu u društvu, koja predstavlja jedan od najznačajnijih činilaca sveukupnog napretka države Crne Gore. Predlogom Budžeta za 2025. godinu predviđena su značajna sredstva za rekonstrukciju Hadži Ismailove džamije- istakao je Koprivica.
U ime reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifata ef. Fejzića, prisutnima se obratio njegov pomoćnik Enis ef. Burdžović koji dolazi iz Bijelog Polja, koji ističe da se diče sa rođenim nikšićaninom Hafizom Sali ef. Gaševićem, autorom Mevluda spjeva o Muhamedu, koji je najpoznatiji, pjevani, recitovani i citirani na čitavom Balkanu.
-Kada govorimo o Hadži Ismailovoj džamiji, kažemo da je kamen trag u vremenu, koji pamti i bilježi. Mi kao ljudi koji koristimo taj kamen i sakralni prostor, obavljajući svoje vjerske obrede, taj kamen i ta džamija nas obavezuju da pamtimo i neke ljude. Ova džamija je u prošlosti zapamtila neke svijetle i mračne trenutke. Možda nam se sa strane da zamjeriti da smo nekad previše okrenuti u prošlost. Narastaju generacije okrenute leđima budućnosti, stalno su nam oči uprte u prošlost, a idemo u budućnost. Ne treba zaboraviti ni svijetle ni mračne trenutke, ali zaboga na kraju svi smo ljudi. Vjernik je vjernik u mjeri koliko može da integriše svoj život u život onoga koji je pored njega i koji je drugačiji. Nikšićani se mogu pohvaliti da pravoslavci ovu bogomolji nazivaju naša džamija, kao što mi u Bijelom Polju možemo reći za Petrovu crkvu da je naša, zato što je tu i što druge nemamo- istakao je efendija Burdžović, dodavši da ova džamija treba da bude motiv da se još bolje upoznamo, jer vrijeme u kojem živimo je tako da jedni druge slušamo, a da se nečujemo, da živimo jedni pored drugih, a da se malo poznajemo.
Od Mešihata islamske zajednice u Crnoj Gori, za doprinos džematu Hadži Ismailove džamije, pomoćnik reisa Islamske zajednice Enis ef. Burdžović, uručio je zahvalnicu Mirsadu Agoviću, koji se godinama unazad brine o ovoj bogomolji, smještenoj u nikšićkom kvartu Grudska Mahala.
Svečanu atmosferu muzikom i pjesmom obojio je hor Medrese Mehmed Fatih iz Tuzi sa nekoliko izvedbi ilahija (pjesma o Bogu).
