Iz Ekološkog društva Boka oštro su osudili namjeru hercegnovskih urbanista da na mjestu teniskih terena na Toploj predvide gradnju hotela. Predsjednica Društva Olivera Doklestić ističe da je riječ o drastičnom udaru na jedan od preostalih slobodnih prostora uz more.
Ona sa žaljenjem konstatuje da je "Nacrt izmjena i dopuna Prostorno -urbanističkog plana (PUP) Opštine Herceg Novi donio šokantno rješenje za ovaj prostor koji zauzima površinu od 4347 m2, po kojem je na cijelom prostoru teniskih terena predviđena izgradnja hotela".
– Na teniskim terenima, koji u ovakvom obliku postoje skoro 30 godina, stalno se igra tenis, turniri, takmičenja, škole tenisa i jedno je od omiljenijih mjesta uz obalu, uz popularni Škver. Prije par dana tu je okončan 16.teniski turnir rekreativaca, koji je ove godine okupio veliki broj takmičara, preko 150, iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH, domaće takmičare iz Crne Gore i "domaće-goste" iz nekoliko evropskih zemalja - ističe Doklestić i podsjeća da je upravo na tom mjestu, prošle godine obilježeno 100 godina igranja tenisa u Herceg Novom. Danas je, kako naglašava, ova lokacija, koja je u katastru prepoznata pod brojem 1171 i dio 2574/1, kompleks četiri tenisa terena, koje je prije više od 20 godina uredio trojac sportskih entuzijasta: Stojić – Bekavac – Stojić načinivši vrhunski mali sportski centar, po prvi put sa zemljanom podlogom u Herceg Novom.
Hotel koji se planira na mjestu teniskih terena podrazumijeva čak pet spratova.
– Treba da znamo da su investitori hotela oslobođeni plaćanja građevinske dozvole. Da hotelu treba obezbijediti parkiralište za goste. Maksimalna spratnost hotela, po predlogu nacrta, je pet nadzemnih etaža, što je u fizičkom smislu do 20 metara iznad sadašnjih terena. Predviđena je još jedna podzemna etaža, za garažu i tehničke prostorije. Ali to treba uzeti uslovno, jer se uvijek nalazi način da se povećaju gabariti dati planskim dokumentom. Dakle, predviđena je turistička namjena – hotel, koji će zagraditi jedno od najljepših građevina u našem gradu, lijepi, lučni, kameni most Milašinovića, čiji projektant je bio inženjer Raičević 1949. godine - ističe Doklestić.
Ona ističe da ovaj, jedan od rijetkih preostalih prostornih neizgrađenih džepova uz more, naprosto ima i svoju pozitivnu vizuelnu ulogu i s mora i s mosta Milašinovića i omogućava prozračnost poteza ka zaleđu, odnosno vertikalni prodor ka visočijim zonama Tople.
– Svak ima pravo da nešto želi na svojoj zemlji, ali vlast i urbanisti moraju da izvagaju potrebe i mogućnosti prostora, u vizuelnom i finansijskom smislu, moraju da izvagaju potrebe za slobodnim prostorom, sportom, prema zahtjevima za betonizaciju i stvaranje finansijske dobiti - izričita je Doklestić.
