Nakon formiranja nove srpske vlade u kojoj, što je bilo veoma simbolično, više nije bilo ministara koji su najotvorenije zastupali proruske stavove počelo se postavljati pitanje u kojem pravcu će Srbija krenuti u bliskoj budućnosti, Al Jazeera Balkans.

Politički kurs je zbunjujući, jer u novom sazivu nema i nekih lica koja su bila prepoznatljiva po svom prozapadnom diskursu što je bio povod jednom dijelu analitičara da izvedu zaključak kako je Aleksandar Vučić napravio vladu koja bi trebala da bude neutralna.

Ali, da li je takva politika zapravo ono što je Vučić odabrao ili je riječ o nečemu sasvim drugom? Naime, u nekoliko javnih istupa, uglavnom na „prijateljskim“ televizijama sa nacionalnom frekvencijom, srpski predsjednik je naslutio kako se zemlja treba pripremiti za velike potrese i kako je čekaju velike dileme i odluke.

Odmah se počelo spekulisati da li je, negdje u tajnosti, sklopljen sporazum o priznavanju nezavisnosti Kosova i počela su se postavljati pitanja šta je Srbija dobila zauzvrat.

‘Vučićeva prelazna vlada’

Govoreći ranije za Al Jazeeru Balkans, politički analitičar Dušan Janjić je primijetio kako je „Vučić napravio prelaznu vladu“ s kojom pokušava promijeniti smjer u kojem se Srbija kreće, od Rusije i Kine prema Evropskoj uniji.

-Vučić pokušava da taj brod – koji je vodio navodno neutralno, navodno vojno neutralno, a u suštini proruski i antizapadno – sada okrene, ali bura je velika a brod je bušan tako da mora taj manevar da radi očigledno i postepeno i da mu je zato omogućeno da ima ovu prelaznu vladu“-rekao je Janjić.

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov, s druge strane, misli da situacija uopšte nije tako jednostrana i da su potezi koje „Vučić povlači“ poprilično zagonetni.

Istina je da u vladi više nema najistaknutijih proruski nastrojenih ministara, kaže Popov, ali i dalje postoji znatan broj ljudi koji zagovaraju ruske interese, prije svih ministri koji dolaze iz Dačićeve Socijalističke partije Srbije (SPS).

-Naime, kad je predložena i izabrana nova vlada onda se videlo da su prvo iz nje izbačeni oni koji su najviše eksponirani s jedne strane na račun Rusije, a s druge strane na račun zapada. Tu mislim na Aleksandra Vulina i Zoranu Mihajlović tako da je s te strane ispalo da je ova vlada neutralna. Nije potpuno tačno da su izbačeni proruski ljudi. Nema više Nenada Popovića, ali je zato u vladi SPS sa tri ministarska mesta, a oni se računaju kao proruski ljudi. Ali, to ne mora ništa da znači jer spoljnu politiku i svu ostalu politiku, ali naročito spoljnu politiku vodi sam Aleksandar Vučić- kaže Popov.

Glavnu riječ će i dalje voditi Vučić

Šta će se dalje dešavati, posebno kada je riječ o vođenju vanjske politike i priznavanja statusa Kosova kao nezavisne države, tu će se najviše i dalje pitati Aleksandar Vučić, kaže Popov, pojašnjavajući i da „neće sve od njega zavisiti“.

Ono što je veliki problem za trenutnu srpsku politiku jeste činjenica da se u posljednjoj deceniji njenog djelovanja njegovao narativ po kojem je isključivo promivisana ideja o nepriznavanju Kosova kao nezavisne države.

Aktuelni spor oko tablica, pojašnjava dalje Popov, zapravo je tehničko pitanje, a nije siguran ni da će novo „rješenje“ o nepriznavanju Kosova, ali i njegovom prijemu u Ujedinjene narode biti prihvaćen.

-Deset godina je postojao narativ da nema govora da se prizna Kosovo, nego čak i naprotiv da se prave bilo kakvi ustupci, ali tokom pregovora je napravljen niz ustupaka, a sada se spori oko nečega što je tehničko, ali i simboličko pitanje – pitanje tablica koje su simbol države. U novinama sam vidio izjavu Ivice Dačića da nema govora o priznavanju nezavisnosti Kosova. Čak je izračunao da bi od 190 članica UN-a, njih samo 83 bi bilo za prijem Kosova u UN- kaže Popov.

Kosovo može ući u Ujedinjene narode, smatra, po „modelu dvije Njemačke“, samo u slučaju da Srbija da tajni pristanak za takvo rješenje i deblokira proces u Vijeću sigurnosti UN-a.

-To je ona druga varijanta da bude primenjen model dve Nemačke, koji je kao sada u igri što znači da ne bi bilo priznavanja Kosova nego se Srbija ne bi opirala prijemu u UN. Sada imamo to spoticanje, što nije mali broj članica koji nije za to i imamo to pravilo da to mora proći Savet bezbednosti, a tamo će dvoje glasati protiv – Kina i Rusija. Sem ako Srbija ne da mig da se ona neće protiviti i u tom slučaju bi se možda desilo da na mala vrata Kosovo uđe u UN-pojašnjava Popov.

Politika koja se vodi ‘iza zavjese’

Popov kaže da se, ako se i dešavaju neki procesi koji vode u smjeru srpskog priznavanja nezavisnosti Kosova, to radi duboko iza „leđa javnosti“. Uvjeren je kako postoji velika diskrepancija između onoga šta političari govore javno i onoga što se odvija „iza zavjese“.

Poseban problem u tom procesu svakako je i način kako će se prema eventualnom priznavanju kosovske nezavisnosti postaviti članstvo Srpske napredne stranke (SNS) i ostale tvrdo nacionalističke grupe u srpskom društvu i srpskoj politici.

-Ovdje je problem što se većina stvari dešava iza zavjese. Jedna je stvar šta vidimo u izjavama političara, a drugo je šta se dešava iza zavjese. Sigurno postoji veliki pritisak SAD-a i EU-a, a naša javnost nije pripremljena na to, jer Vučić stalno govori: ‘Mi nećemo priznati nezavisnost Kosova’.

Naravno da ćemo morati praviti neke ustupke. Ići će se na priču kako ‘mi nijesmo priznali nezavisnost Kosova, ali nijesmo uspjeli spriječiti ulazak u UN’, a koliko će to biti prihvatljivo za članove SNS-a i druge nacionaliste – vidjećemo. Ali, to može da bude problem jer se deset godina stvarala takva atmosfera- zaključuje Popov.