Bugarska, najsiromašnija članica Evropske unije i jedna od njenih najkorumpiranijih država, bori se s čestim promjenama vlasti od masovnih antikorupcijskih protesta 2020. Od tada je održano pet izbora, koji su proizveli klimave koalicije koje su se brzo raspale.
Posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazuju da ni ovog puta nijedna stranka neće osvojiti većinu.
Biračka mjesta otvorena su u sedam sati ujutro po lokalnom vremenu, a zatvaraju se u 20 sati. Izlazne ankete očekuju se odmah nakon zatvaranja birališta. Prvi djelimični rezultati očekuju se oko ponoći, javlja RSE.
Bugarskoj je potrebna stabilna vlada koja dobro funkcioniše kako bi ubrzala dobijanje sredstava EU i ohrabrila je da se pridruži eurozoni i potpuno učestvuje u evropskom otvorenom šengenskom prostoru.
Planovi za pridruživanje eurozoni već su dva puta odlagani zbog inflacije, a novi datum pristupa je 25. januar 2025. Neuspjeh u formiranju stabilne vlade povećao bi rizik od daljnjih odlaganja.
Bugarska je do sada dobila samo 1,4 milijarde eura od 5,7 milijardi eura dostupnih u grantovima iz Instrumenta EU za oporavak i otpornost.
Nedjeljno glasanje podstaknuto je raspadom vladajuće koalicije u martu, koju su činile stranka desnog centra GERB i reformistička stranka Nastavljamo mijenjati (PP).
Prema najnovijoj anketi Galupa, koju je u dva dana pred izbore objavila novinska agencija BTA, GERB je u vodstvu sa 25,9 odsto glasova, a slijede ga tri stranke u tijesnoj trci za drugo mjesto.
Prema istraživanju, PP dobija 15,7 odsto glasova. Ultranacionalistička proruska stranka Preporod 15,5 odsto, a Pokret za prava i slobode, koji predstavlja uglavnom veliku tursku manjinu, 15,3 odsto.
Bugari takođe biraju svoje predstavnike za Evropski parlament, ali bi zamor od izbora mogao biti problem. U anketi Gallupa, samo 40 odsto ispitanika je reklo da planira glasati.
