Riblji fond u Jadranskom moru smanjuje se zabrinjavajućim tempom, na to utiču prekomjerni ribolov, klimatske promjene i doseljavanje novih vrsta riba koje ugrožavaju postojeću populaciju, zato stručnjaci upozoravaju kako "nestaje Jadran koji smo znali".
„Ribolovstvo i naši riblji resursi su imaju velike poteškoće, klimatske promjene su veliki problem, Jadran koji smo znali nestaje,“ rekao je u razgovoru za Hinu Alen Soldo, profesor na Odsjeku za studije mora Univerziteta u Splitu.
U većini mediteranskih zemlja plava riba je glavni dio cjelokupnog ribolova, ribarska industrija boji se da će zbog prevelikog ulova ribolov biti zaustavljen, a administrativne mjere su ili drastične ili zakasnjele.
"Odavno sam upozoravao da će stanje plave ribe u Jadranu, srdele i inćuna, doći na niske grane. Kada se to desilo EU je tražila drastično smanjenje ulova, pa čak i zaustavljanje. Tada su počele mjere koje više ne funkcionišu“, kaže Soldo.
Predlaže da se na određeno vrijeme na nekom području uvede potpuna zabrana ribolova, ako se lovi premlada riba koja se još nije izmrestila.
Puko smanjenje količine ulova bez omogućavanja razmnožavanja (mriješćenja) danas više ne funkcioniše. Nije isto ulovite li 50.000 tona ribe koja se već izmrestila ili 50.000 tona male nedorasle ribe. Bavimo se vatrogasnim mjerama umjesto da budemo preventivni, smatra Soldo.
Soldo također upozorava da invazivne (doseljeničke) vrste riba mijenjaju prirodnu okolinu Jadranskog mora.
„Jedna od najinvazivnijih vrsta, riba lav, lani je prvi put zabilježena na našem dijelu obale, a ove godine već nekoliko puta. Poznato je da je ta riba na mnogim mjestima u Sredozemlju promijenila prirodnu okolinu“, upozorava Soldo.
Naučni savjetnik na splitskom Institutu za okeanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić ističe da je tokom poslednje tri decenije zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba.
Kaže da je jedna od najgorih invazivnih vrsta u Sredozemnom moru vatrenjača uočena kod Visa na dubini od 15 metara u avgustuu 2021, te u avgustu ove godine kod Račišća na ostrvu Korčuli.
Širenje vatrenjača, porijeklom iz Indo-Pacifika, olakšava nedostatak domaćih grabljivica, to jest morskih pasa koje se prekomjerno lovi.
„Vatrenjača prelijepo izgleda, ali treba voditi računa da njen ubod može čak biti smrtonosan. Ipak, može se pripremati za hranu bez ikakvog straha,“ objašnjava Dulčić.
Stručnjake zabrinjava što agresivni osvajači ugrožavaju domaće vrste riba, a neke od njih su opasnost po zdravlje ljudi.
„Jedan od primjera je kamena riba u istočnom Sredozemlju, čiji ubod može biti fatalan. Jedna od najubojitijih je plavotočkasta trumpetača, koju zbog brzog osvajanja Mediterana nazivaju i ‘lesepsijski sprinter‘“, kaže Dulčić.
Budući da je učestvovao u izradi drugog izdanja Atlasa egzotičnih riba u Sredozemnom moru iz 2021. kaže da je u 20 godina, od prvog izdanja Atlasa iz 2002. godine, u Mediteran je došlo 107 egzotičnih vrsta riba, više nego u cijelom prethodnom vijeku.
