Visoki predstavnik Kristijan Šmit izjavio je da nije pristalica Dejtona dva, navodeći da bi se on više odrazio na interese zemalja potpisnica nego same Bosne i Hercegovine.
„Nisam pristalica Dejtona dva, nekog sastanka u nekoj vazdušnoj bazi, u kojoj će se sastati neki ljudi koji misle da poznaju konkretne interese dotičnog stanovništva“, rekao je Šmit u intervjuu za bh. izdanje zagrebačkog Večernjeg lista.
Dodao je da se „nada i zagovara to da ljudi u BiH budu više spremni da vode računa jedni o drugima, čak i u smislu ustavne pozicije“.
„Vjerujem da ovo sad nije dovoljno, ali treba vidjeti šta se može pojednostavniti“, naveo je Šmit.
Prema njegovim riječima, u BiH postoje toliko komplikovana pravila da ona „jednostavno pozivaju da ih ne poštujete“.
Dodao je da „treba sjesti i razgovarati o problemima i rješavati ih unutar BiH“, naglašavajući da bi Dejton dva „više reflektirao interese zemalja potpisnica nego same BiH“.
„Dejtonski sporazum je bio je neophodan, jer je bio rat i trebalo ga je zaustaviti, ali Dejton više ne daje sve odgovore na pitanja nove generacije u ovoj zemlji. Mi moramo nešto napraviti za ovu i sljedeće generacije“, ocijenio je Visoki predstavnik u BiH.
Dalje je kazao da je cilj odluka, kojima je nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, da se uklone političke blokade funkcionisanja institucija tog bh. entiteta, a ne da one budu od koristi samo jednom narodu.
„Ja sam racionalni Njemac. Prvo, treba nam biti jasno da nećemo stvoriti raj u BiH. Drugo, Hrvati nisu totalno potisnuti. Treće, i Bošnjaci ovdje žive i trebaju da žive“, kazao je Šmit u intervjuu.
On je istakaoi da bi sve strane u Bosni i Hercegovini trebalo više da se potrude na postizanje konsenzusa oko važnih pitanja.
„Rekao sam da oduzimam mogućnosti za blokade i to se odnosi i na mogućnosti koje bi koristila i hrvatska strana. A mislim da se pri postizanju konsenzusa moramo odmaći od principa nametanja veta i više se orijentisati na postizanje dogovora“, kazao je Visoki predstavnik u BiH.
Prema njegovim riječima, potrebno je zajednički odlučivati o pitanjima o kojima postoji mogućnost dogovora, dok se o tamo gdje je zaista riječ o nacionalnom interesu mora odlučivati prema posebnim pravilima.
„I moramo definisati te interese, možda to ponekad nisu interesi koji se tiču cijele etničke skupine, već neki sasvim drugi interes“, kazao je Šmit.
Navodeći da bi volio da se u sljedećim mjesecima od EU zatraži kandidatski status BiH, Šmit je kazao da EU ne bi trebalo o regiji da govori kao o problematičnom prostoru, već da bi trebalo jasno da kaže da je Zapadni Balkan dio Evrope.
„Ako želimo bezbjednosno, ekonomski i energetski stabilnu Evropu, moramo saradjivati i sa ovom regijom… Nekome poput BiH treba i pomoći malo više u tome, ali ne mogu pristati na to da ostavimo ovdje neki prazan prostor koji će popuniti neki drugi izvan Evrope. Ovo nije nikakva igra, hoću li BiH u EU. Ovo je postalo geostrateško pitanje, a mnogi su to previdjeli“, zaključio je on.
