- Spremni smo za sve scenarije zbog deficita vode koji je zabrinjavajući, ali još ne u toj mjeri da bismo morali da se odlučimo za radikalne mjere - poruka je Jorgosa Stergijua, direktora Atinskog vodovoda.
Stergiju upozorava da je nivo vode u vještačkom jezeru Mornos, odakle se Atina snabdijeva vodom, zabrinjavajuće nizak, te da se zato preduzimaju neophodne mjere kako bi se nivo jezera podigao iz drugih prirodnih izvora.
On upozorava Atinjane da vodu za piće u ovakvoj situaciji ne koriste za pranje balkona, automobila i da prištede.
Za sada, kako je rekao, to još ne znači da treba u potpunosti da mijenjaju navike i kvalitet života.
Ali to je, po svemu sudeći, za kratak period.
Stručnjaci skreću pažnju da je situacija kritična u cijeloj zemlji i da za Atiku, prije svega zbog klimatskih promjena, ukoliko ne bude kiša ili se na drugi način ne zaustavi nekontrolisano nestajanje vodnih resursa, u jezeru Mornos vode ima najviše za dvije naredne godine.
Primjera radi, njegova površina pod vodom je prošle godine bila 16 kvadratnih kilometara, dok je ove za četiri manje. I do sada se dešavalo da nivo jezera opadne, ali, kako kažu stručnjaci, nikada toliko nisko kao u ovom trenutku.
Inženjer tehnolog Jorgos Halkos u izjavi za ovdašnje medije podsjeća da kada se 1979. godine gradila brana, naseljeno mjesto Kalios je potopljeno, a sada je ono izronilo iz vode. Tada se vjerovalo da je voda iz drugih izvora kojim se jezero Mornos punilo, sasvim dovoljna za snabdijevanje Atine.
U trenutnoj situaciji, kada je neizvjesno kakvi će biti dalji vremenski uslovi, kiše nema odavno, a temperature su vrlo visoke čak i za ovaj period godine, na građane se apeluje da štede vodu kako bi se raspoložive rezerve sačuvale dok se ne nađe drugo rješenje ili ga priroda ne ponudi.
Situacija je zabrinjavajuća u cijeloj Grčkoj, na sjeveru, u Solunu, na ostrvima... U nekim mjestima, konkretno u Drami, već je uvedena noćna restrikcija vode. Presušila su jezera i reke u Tesaliji, poljoprivrednici imaju problem sa navodnjavanjem, ali i sa napajanjem stoke.
- Problem očigledno sam po sebi neće nestati jer klimatska kriza uzima maha. Proračuni da će posljedice klimatskih promjena nastupiti za dvije ili tri decenije više ne važe i narednih godina možemo da očekujemo samo pogoršavanje situacije i učimo da živimo sa nestašicom vode - kaže profesor geologije i kriznih posljedica Eftimios Lekas.
Lekas je naglasio da su neophodne mjere koje će ublažavati efekte klimatskih promjena koji se ne ogledaju samo u nestašici vode već i požarima, nevremenu i poplavama.
Nestašica vode je u grčkim medijima udarna vijest, posebno kada je riječ o očiglednim problemima koji prijete Atini. Vlada obećava da će preduzeti hitne korake kako bi se izbjegle vanredne mjere.
