Ekonomski institut DIW očekuje nominalni pad obima stanogradnje u ovoj godini 5,4 odsto, što bi samo za državu značilo pad poreskih prihoda za gotovo pet milijardi EUR, prenosi Blic.
Sektor nekretnina godinama je bio oslonac njemačke ekonomije, sa otprilike petinom udjela u bruto domaćem proizvodu (BDP) i desetinom udjela u broju zaposlenih.
Niske kamatne stope usmjerile su milijarde ulaganja u imovinu, koja je uživala status stabilnog i sigurnog investiranja.
Situacija se promijenila kada je Evropska centralna banka (ECB) u julu 2022. počela podizati kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju. Do septembra prošle godine, podigli su ih čak 4,5 procentnih poena.
Nagli rast troškova zaduživanja dokrajčio je period procvata u sektoru nekretnina. Brojne građevinske firme postale su insolventne, dogovoreni su poslovi zaustavljeni, a cijene kvadrata padaju.
Njemački savjet stručnjaka za nekretnine procjenjuje da Njemačkoj trenutno nedostaje 600 hiljada stanova. Vlada je zacrtala 400 hiljada novih stanova godišnje, ali priznaje da zbog usporavanja gradnje neće ostvariti taj cilj.
Udruženja građevinskih firmi sada traže od države 23 milijarde EUR godišnje kako bi se ublažila stambena kriza.
Novac bi se koristio za gradnju 100 hiljada socijalnih i 60 hiljada cjenovno pristupačnih stanova, kako bi se zbrinuli radnici, izbjeglo siromašenje građana i otvorila nova radna mjesta u ključnom sektoru za privredu.
„Ako se odmah ne preduzmu konkretne mjere, Njemačka će doživjeti efekat bumeranga od stambene krize koja će pogoditi cijelu privredu“, navodi se u zajedničkom saopštenju udruženja, koja traže i „omekšivanje“ standarda gradnje, kako bi se smanjili troškovi i ubrzali radovi.
