Evropska unija je spremnija nego ikada u poslednjih 20 godina i važno je da Balkan ne propusti voz jer će to možda biti jedan jedini za ukrcavanje u članstvo, rekao je Lajčak na Delfi ekonomskom forumu, prenose agencije.
On je, na pitanje šta se očekuje od EU nakon izbora kada je riječ o proširenju, naveo da se generalno očekuje da naredna EK posveti još veću pažnju proširenju i podvukao da se u Briselu govori da će glavne agende naredne EK biti proširenje i odbrana.
Upitan da li postoji perspektiva da Zapadni Balkan bude dio EU, imajući u vidu da je prošlo više od 20 godina od samita u Solunu, na kojem je potvrđena evropska perspektiva regiona, Lajčak je naveo da perspektiva uvijek postoji, ali da je u današnje vrijeme jača i jasnija nego ikada ranije od samita u Solunu.
Ocijenio je da je samit u Solunu bio period entuzijazma, kada su svi vjerovali da će proces približavanja regiona proći brzo i glatko, ali se, kako je naveo, pokazalo da nije bilo tako, a potom je uslijedio period kada se EU pravila da je ozbiljna kada je riječ o proširenju, a Balkan da je ozbiljan kada su u pitanju reforme.
- Ali agresija Rusije na Ukrajinu došla je kao poziv za buđenje - naglasio je Lajčak i dodao da prvi put od Soluna i proširenja EU 2004. godine postoji zamah kada je riječ o proširenju.
- Prvi put vidim Evropsku uniju spremniju za Balkan nego Balkan za Evropsku uniju jer su veoma skeptični - rekao je Lajčak.
On je, na pitanje da li će problem za region biti situacija sa tzv. Kosovom, rekao da je EU jasno stavila do znanja da neće uvoziti "neriješene probleme i neriješena bilateralna pitanja" i poručio da se ti problemi moraju riješiti prije ulaska u EU.
- Druga strana iste medalje je da se neće baviti ovim teškim pitanjima ako ne vjeruju u nagradu. Ako je vizija članstva kredibilna, onda će motivacija za rešavanje ovih pitanja biti jaka i obrnuto - rekao je Lajčak.
On je dodao da se EU priprema za proširenje jer shvata "da gubi region" i u tom kontekstu ukazao da su Slovačkoj, Letoniji i Litvaniji bile potrebne manje od tri godine da završe pristupne pregovore, dok je Srbija za 123 mjeseca završila 8,6 odsto procesa.
U tom kontekstu ukazao je na značaj postepene integracije, gdje zemlje koje teže EU ne dobijaju svu korist odjednom, već kako ispune obaveze iz poglavlja.
Istakao je i da su sada dio grupe za proširenje Ukrajina, Moldavija i Gruzija i da su oni pokretači tog procesa.
- Ukrajina je prije svega otvorila vrata i Ukrajina je lokomotiva ovog voza ka članstvu, a zavisi koliko će vagona biti prikačeno na ovu lokomotivu. To je u rukama svake zemlje na Balkanu - rekao je Lajčak i dodao da je geopolitika otvorila vrata pristupanju EU, ali da vas "geopolitika neće tamo dovesti, već reforme".
