Darja Aleksandrovna Dugina, 30-godišnja kćerka uticajnog ruskog ultranacionaliste Aleksandra Dugina koja je u subotu ubijena kada je eksplodirao automobil "Toyota Land Cruiser" u kojem se vozila, doktorat iz filozofije stekla je na Moskovskom državnom univerzitetu "Mihail Vasiljevič Lomonosov".

Dugina je 25. maja ove godine u razgovoru za francuski portal Breizh-Info.com dala opsežan intervju u kojem je rekla da je situacija u Ukrajini primjer sukoba civilizacija - one globalističke i one euroazijske.

Dugina je razgovor započela tako što je rekla da je diplomirala istoriju filozofije te da je bila fokusirana političku filozofiju kasnog novoplatonizma, piše Avaz.

Glavna obilježja novoplatonizma su idealizam, misticizam i asketizam. Prema novoplatoničarima, sve što je iz Boga proizašlo teži da se vrati Bogu kao najvišemu dobru. Taj cilj čovječja duša ne može postići spoznajom ili razumom već samo neposrednim spajanjem sa božanstvom u ekstazi. U tom se smislu novoplatonizam može označiti kao izvor kasnije mistike, uključujući i kršćansku mistiku.

Dugina je u tom intervjuu rekla da je u istom "egzistencijalnom brodu" kao i njen otac te da su sankcije koje su im nametnule SAD, Kanada, Australija i Velika Britanija "indikacija" da su ona i njen otac na strani istine u borbi protiv globalizma.

- Stoga, čast mi je što sam rođena u takvoj porodici - rekla je Dugina.

Dugina je za sebe u tom intervjuu rekla da je stručnjakinja za međunarodne odnose te da analizira evropsku politiku i geopolitiku. Ustvrdila je da joj je Bliski istok polje interesa te da je važno pratiti tamošnje procese jer su oni jedan od nivoa u borbi protiv imperijalizma.

- Jasno je da je pokret globalizma gotov, da je došao kraj liberalizma i liberalne istorije - rekla je Dugina te stvrdila da intelektualci danas moraju raditi na stvaranju multipolarnog svijeta i dijaloga između civilizacijskih blokova.

- Kako bi se konsolidirao multipolarni svijet, graničnim područjima između civilizacija mora se pristupati sa puno brige. Svi se konflikti događaju u tim područjima. Zato je važno razviti granicu između mentaliteta. Bez njih doći će do sukoba civilizacija - dodala je Dugina.

Dugina je rekla da su zemlje koje su bile članice Sovjetskog saveza nakon njegovog raspada (Putin raspad SSSR-a drži velikom geopolitičkom katastrofom) postale granična područja te da su NATO i SAD zainteresirani za destabilizaciju zemalja sa kojima Rusija graniči, pa tako i Ukrajine. Dugina smatra da je Majdanska revolucija iz 2014. godine dovela do uspostavljanja "globalističke diktature" u Ukrajini i proameričke agende.

- Nakon toga se u Ukrajini osam godina kultivirala rusofobija, a nije se prezalo ni od ubijanja Rusa. Donbas se svakodnevno bombardovao - rekla je Dugina.

Dugina je rekla da je podrška koju Zapad daje Ukrajini djeluje poput "agonije", "agonije globalističkog režima koji gubi od multipolarizma". Dodala je da SAD računao sa tim da Evropa neće ostati neutralna te da je sistemski radio na izazivanju konflikta. Rekla je i da rat u Ukrajini nije doveo do izolacije Rusije već da je Rusija pronašla nove globalne partnere. 

Potom je citirala tekst koji je objavljen u kineskim novinama Global Times, a u kojem stoji da Kina, Indija, Indonezija, Brazil i zemlje u razvoju trebaju razmotriti kako osnažiti svoju ekonomsku saradnju jer će im ista omogućiti da izdrže šokove sa Zapada.

- Zapad sankcijama pokušava kazniti Rusiju, no njihov se učinak baš i ne vidi - utvrdila je Dugina. 

- Istovremeno, te su sankcije snažno pogodile evropske zemlje te za mnoge od njih postale svojevrstan "harakiri". To su zabrinjavajuće vijesti, no čini se da je to bio dio američkog plana da se destabilizira Evropu. Mađarski premijer Viktor Orban ne podržava nesmotrene sankcije protiv Rusije - rekla je Dugina.