Sin američkog predsjednika Džozefa Bajdena, Hanter Bajden, pristao je da se pred saveznim sudom izjasni krivim po tri optužbe.
Dvije optužbe odnose se na nepodnošenje poreskih prijava na vrijeme, a jedna je optužba za posjedovanje vatrenog oružja.
Ova priznanja najvjerovatnije znače da će izbjeći zatvor, što je izazvalo različite reakcije u američkom društvu.
Ovim sporazumom se okončava dugogodišnja istraga Ministarstva pravde o porezima i poslovima u inostranstvu Hantera Bajdena, koji je priznao da se bori sa zavisnošću od droge nakon smrti njegovog brata 2015. godine. Takođe, spriječeno je i suđenje koje bi danima ili nedjeljama izazivalo saopštenja iz Bijele kuće, koja je snažno nastojala da drži distancu od čitavog slučaja.
Bajden, upitan o razvoju situacije, rekao je da je "veoma ponosan na svog sina".
Sporazum koji zahtijeva od mlađeg Bajdena da prizna krivicu usko je fokusiran na kršenje zakona o porezu i oružju, a ne na nešto šire ili vezano za predsjednika. Bez obzira na to, Donald Tramp, bivši predsjednik SAD, i drugi republikanci kritikuju i njega i Ministarstvo pravde.
Tramp je uporedio sporazum sa "pukom saobraćajnom kaznom", dodajući da je "sistem pokvaren", dok je predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin Mekarti uporedio ovaj ishod sa slučajem Trampovih dokumenata koji sada ide ka saveznom sudu i rekao da "ako ste predsjednikov sin, dobijate najbolji dogovor".
I neki drugi zvaničnici, među kojima je i Met Vitaker, bivši vršilac dužnosti glavnog tužioca SAD, kažu da "to što ste predsjednikov sin ne bi trebalo da vas štiti od pravde".
"Sporazum o priznanju krivice Hantera Bajdena liči na favorizovanje i samo će dodatno narušiti vjeru javnosti u pravičnost našeg pravosudnog sistema", prokomentarisao je Vitaker ovaj slučaj.
S njim se, međutim, ne slaže nekadašnji Trampov advokat Alan Deršovic. On je rekao da u poreskom predmetu "Hanter Bajden nije privilegovan, jer većina Amerikanaca koji kasne sa plaćanjem poreza uopšte nisu procesuirani".
Prema dokumentu podnesenom američkom Okružnom sudu u Delaveru, Hanter Bajden je optužen zbog neplaćanja saveznog poreza na dohodak. Prema sudskim dokumentima, nije platio više od 200.000 dolara saveznog poreza na prihod za 2017. i 2018. godinu.
Federalna istraga protiv Hantera Bajdena počela je 2018. godine, a izbila je u javnost u decembru 2020, mjesec dana nakon predsjedničkih izbora, kada je otkrio da je dobio sudski poziv kao dio kontrole njegovih poreza od Ministarstva pravde.
Tu su tražene informacije o poslovanju Hantera Bajdena sa brojnim subjektima, uključujući "Burismu", ukrajinsku gasnu kompaniju čijem se odboru pridružio 2014. Taj potez je izazvao zabrinutost zbog percepcije sukoba interesa, s obzirom na to da je Džozef Bajden učestvovao u kreiranju politike SAD prema Ukrajini.
Istraga Senata pod tadašnjom kontrolom republikanaca nije pronašla nijednu državnu odluku na koju je direktno uticao rad Hantera Bajdena.
Tada je Hanter rekao da je "uvjeren da će profesionalna i objektivna revizija ovih stvari pokazati da je vodio svoje poslove zakonito i na odgovarajući način, uključujući i korist profesionalnih poreskih savjetnika".
Pored ovoga, Hanter Bajden je postigao dogovor sa Ministarstvom pravde i o optužbi da je ilegalno posjedovao vatreno oružje.
Izjašnjavanjem o krivici, Hanter Bajden izbjegava suđenje i malo je vjerovatno da će provesti vrijeme u zatvoru, iako o tome na kraju odlučuje sud.
On je optužen na osnovu informacije, odnosno zvaničnog dokumenta koji iznosi optužbe protiv njega, ali se u ovom slučaju ne zahtijeva glasanje velike porote. Kako piše "New York Times", Hanter je platio sav zaostali porez i kamate 2021. godine.
Osoba koja je upoznata sa istragom rekla je za AP da bi Ministarstvo pravde preporučilo dvogodišnju uslovnu kaznu kada je u pitanju neplaćanje poreza, ali da na kraju ipak sudija odlučuje.
Optužbu za namjerno nepodnošenje poreske prijave federalni tužioci rijetko koriste kao primarnu, prema podacima iz Službe za kliring za pristup transakcijama na Univerzitetu Sirakuza. Bilo je samo 48 takvih krivičnih gonjenja u posljednjih šest fiskalnih godina.
Optužba za oružje, u vezi sa kojom je takođe postignut dogovor, predviđa maksimalnu kaznu do 10 godina zatvora.
U suštini, to što je Hanter Bajden priznao krivicu po ove tri tačke znači da je slučaj završen, osim ako ne bude prekršio dogovor sa sudom. Obično sudija šalje redovne provjere kako bi se uvjerio da optuženi sve poštuje.
Ako se pokaže da je negdje prekršio dogovor sa sudom, sve se poništava i vraća se krivična prijava, koja u slučaju Hantera Bajdena nosi najviše deceniju zatvora. Međutim, ako se bude pridržavao pravila, slučaj će biti izbrisan iz njegovog dosijea.
Političari iz Republikanske stranke nisu zadovoljni ovakvim epilogom petogodišnje istrage koja se vodi protiv Hantera Bajdena, pa otud i reakcija Trampa i Mekartija koji su kritikovali čitav sistem.
Takođe, republikanci u Predstavničkom domu američkog Kongresa su poslije nagodbe Hantera Bajdena, u posebnom komitetu, iznijeli transkript svjedočenja dvojice uzbunjivača, tvrdeći da se Džozef Bajden miješao u istragu koristeći Ministarstvo pravde.
O tome su, kako piše u transkriptu, svjedočili Geri Šepli, zvaničnik iz Poreske uprave, kao i još jedan neimenovani agent iz te institucije.
"Uzbunjivači opisuju da je Bajdenovo Ministarstvo pravde intervenisalo i prekoračilo ovlašćenja kako bi zaštitilo njegovog sina odugovlačenjem, skretanjem i kočenjem istrage u toku o navodnim poreskim zločinima Hantera Bajdena", rekao je lider komiteta koji je objavio transkript, republikanac Džejson Smit.
Između ostalog, Šepli tvrdi i da je državni tužilac Merik Garland odbio zahtjev američkog tužioca zaduženog za istragu o Hanteru Bajdenu, Dejvida Vajsa iz Delavera, da bude imenovan za specijalnog advokata. To bi mu dalo isti status kao tužiocu koji vodi istragu o Trampu, prenosi "EuroNews".
Ministarstvo pravde demantovalo je tvrdnje uzbunjivača, rekavši da Dejvid Vajs ima punu nadležnost nad slučajem. Garland je takođe odbacio ovakve tvrdnje, kritikujući ono što je nazvao "napadima na nezavisnost suđenja".
"Vajs nikada nije uputio takav zahtjev i uvijek je imao puna ovlašćenja da podnese tužbu gdje god i kako god je smatrao prikladnim protiv sina predsjednika Džozefa Bajdena. Ako Vajs želi da svjedoči pred Kongresom, ministarstvo mu neće stajati na putu", rekao je Garland.
U širem smislu, Garland je snažno odbacio kritike republikanaca sporazuma o priznanju krivice za predsjednikovog sina po tri tačke.
"Neki su odlučili da napadnu integritet Ministarstva pravde, tvrdeći da nemamo isti tretman prema svima. Ovo predstavlja napad na instituciju koja je od suštinskog značaja za američku demokratiju i od suštinskog značaja za bezbjednost američkog naroda", naveo je Garland.
