Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima ispod 86 dolara, u očekivanju podataka o inflaciji u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) koji bi mogao da podstakne centralnu banku da agresivnije podigne kamatne stope, što bi zakočilo potražnju.
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podna bila niža 76 centi nego na zatvaranju na kraju prošle sedmice i iznosila je 85,63 dolara. U Njujorku se barelom trgovalo po 69 centi nižoj cijeni, od 79,03 dolara, prenosi Hrportfolio.
Trgovce je prošli petak uznemirila objava Rusije da će u martu smanjiti proizvodnju za 500 hiljada barela dnevno zbog cjenovnog limita koji je ruskoj nafti i naftnim derivatima uvela Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7) i njeni saveznici, uključujući Evropsku uniju (EU), kako bi ograničili prihode Moskve za finansiranje rata u Ukrajini.
Na početku sedmice fokus se preusmjerio na podatak o inflaciji u SAD-u u januaru koji će Ministarstvo rada objaviti danas. Američka centralna banka podiže kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, a trgovci strahuju da će time zakočiti ekonomiju i potražnju za naftom.
"Cijene sirove nafte padaju zato što trgovci energijom procjenjuju da bi se izgledi za potražnju za naftom mogli pogoršati, jer bi ključni izvještaj o inflaciji mogao prisiliti američku centralnu banku, Federalne rezerve (Fed), da daleko agresivnije postroži monetarnu politiku", rekao je Edward Moya iz OANDA-e.
Zabrinutost za potražnju poklopila se s naznakama popuštanja napetosti u snabdijevanju, nakon što je u ponedjeljak iz turske luke Cehyan isplovila pošiljka azerbejdžanske nafte, prva od razornog zemljotresa koji je opustošio Tursku i Siriju.
Ceyhan je skladište i utovarna tačka za naftu koja gasovodima stiže iz Azerbajdžana i Iraka.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u petak cijena barela korpe nafte njenih članica porasla 78 centi, na 83,56 dolara.
