- Ne napada se riječima. Projektili će govoriti za sebe - poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u jednom od noćnih obraćanja.

Kako danas piše Glas Amerike, način kojim se obratio ukazuje na visok ulog u vezi sa tom odlukom donijetom u trenutku ukrajinske pripreme za pojačanu rusku ofanzivu u trenutku kada je 12.000 sjevernokorejskih vojnika raposređeno u Rusiji, u nastojanju da podstaknu nastojanja Moskve.

Američku dozvolu ukrajinski stručnjaci tumače kao ključni potez koji će Ukrajini omogućiti da cilja važna ruska vojna postrojenja – posebno u regionu Kursk, gdje su aktuelne nove pretnje.

Međutim, Andrij Zagorodnjuk, bivši ministar odbrane i savetnik ukrajinskih vlasti, ističe da je zakasnjelo odobrenje skupo koštalo Ukrajinu.

- Ukrajina je zahtjeve upućivala godinama, a ne mesecima. Strah administracije od eskalacije uticao je na preoprezni pristup. Ova reaktivna i djelimična strategija, reakcija je na ruske provokacije, a ne primjena sveobuhvatnog plana. Nije nas približila okončanju rata već, umjesto toga, omogućila Rusiji da eskalira sukob - rekao je Zagorodnjuk za Glas Amerike.

Važna faza

Odluka američke administracije donijeta je nakon eskalacije ruskih napada na civilnu infrastrukturu Ukrajine. To, međutim, postavlja pitanje u vezi sa dugoročnom strategijom zapadnih saveznika.

Mark Vojger, sa Američkog univerziteta u Kijevu, ističe operativni i psihološki značaj odluke.

- Tim raketama moguće je gađati ruska skladišta, komandne centre, pa čak i sjevernokorejske trupe koje se spremaju za ofanzivne akcije. Bolje ikad nego nikad, vreme pasivnosti i samoogrinačavanja zbog pretpostavljenog straha od eskalacije je prošlo - smatra Vojger – koji je ukazao na rizike zbog, kako primećuje, kašnjenja.

„Trebalo je da bude donijeta ranije, da bi se spasli životi i Ukrajina ojačala na bojnom polju. Reaktivni pristup samo ohrabruje Rusiju da nastavi sa eskalazijom“, smatra Vojger.

Zagorodnjuk je upozorio da je američka dozirana pomoć sputavala Ukrajinu da ostvari prednost na frontu.

„Strategija zasnovana na malim koracima, kao reakcija na eskalaciju ruske strane, predstavlja samu eskalaciju. Ne dovodi ni do kakvog rješenja – jer suštinski podržava Rusiju u njenim eskalacijama“, kaže on.

Reakcija Rusije

Moskva je osudila odluku odlazeće američke administracije, označivši je kao eskalaciju učešća u ratu, uz upozorenje na ozbiljne posledice.

- Ukoliko je odluka zaista donijeta i preneta kijevskom režimu, onda to predstavlja novu rundu napetosti i situaciju u smislu umiješanosti Sjedinjenih Država u taj sukob - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ruski državni mediji intenzivirali su narative optužujući Sjedinjene Države da direktno podstiču sukob, postavljajući osnovu za dalju eskalaciju, kako na riječima, tako i vojno.

Tranzicija američke vlasti

Predstojeća promjena američke administracije donosi još jedan vid neizvjesnosti.

Poljska: Najveće članice EU spremne da povećaju pomoć Ukrajini ako oslabi ona iz SAD

U Kijevu strahuju da će važna podrška Vašingtona biti obustavljena, nakon predizbornih obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trampa da će brzo okončati rat bez jasnog nacrta strategije.

- Za razliku od Bajdena, Tramp je odmah najavio krajnji cilj – da zaustavi rat. Pitanje je – kako će to da učiniti? - kaže Andrij Zagorodnjuk.

I dok bi ukrajinci bili zadovoljni okončanjem rata, pojedini predlažu da bi Ukrajina trebalo da bude spremna na ustupke što, kako smatra Zagorodnjuk, neće zaustaviti rat.

U intervjuu Glasu Amerike, Mark Vojger sa Američkog univerziteta u Kijevu, ocjenjuje da bi trenutak u kom je američka administracija odobrila upotrebu raketa mogla signalizirati zabrinutost za podršku Ukrajini posle tranzicije političke vlasti u Americi.

- Ukoliko nova administracija obustavi vojnu pomoć ili ograniči sposobnosti Ukrajine da izvrši udar, to bi značajno moglo oslabiti ukrajinsku poziciju na bojnom polju, kao i za pregovaračkim stolom - smatra Vojger.

Okončanje rata

Obojica analitičara saglasna su da je za okončanje rata potrebna snažna strategija Zapada. To obuhvata snadbijevanje Ukrajine dovoljnom količinom raketa dugog dometa, veći obim ciljeva koji se mogu gađati, kao i obezbeđivanje dosledne podrške bez obzira na političke promjene u Vašingtonu.

- Zapad treba da pomogne Ukrajinu u odbrani, ali i postizanju uspjeha koji bi primorali Rusiju da preispita svoju agresiju - smatra Vojger.

Andrij Zagorodnjuk saglasan je da je jedini način da se ruski predsjednik Vladimir Putin navede na ozbiljne pregovore – da se stavi u poziciju u kojoj rizikuje, ne samo da izgubi rat, već i vlast.

- Ukrajina bi uspješno mogla da izvede seriju kontraofanzivnih operacija koje bi Putina dovele u situaciju da shvati da će, ukoliko ne zaustavi rat, imati ogromne gubitke, što bi uticalo na njegov režim i njegovu moć - zaključuje za Glas Amerike Zagorodnjuk, bivši ukrajinski ministar odbrane i savetnik tamošnjih vlasti.