Globalne cijene prehrambenih proizvoda poput žitarica i jestivog ulja pale su prošle godine sa rekordnih nivoa iz 2022. godine, u kojoj su rat Rusije protiv Ukrajine, suša i drugi faktori doprinijeli širenju gladi širom svijeta, saopštila je Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) rekao je danas) čije je sjedište u Rimu, prenosi Nova.rs.

FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se najviše trguje, bio je prošle godine 13,7 posto niži od prosjeka 2022. godine, ali su cijene šećera i riže tada porasle.

Prošlog mjeseca indeks je pao za nekih deset  posto u odnosu na decembar 2022.

AP napominje da se pad cijena hrane dešava uprkos teškoj godini za sigurnost hrane širom svijeta.

Klimatski efekti kao što su suše, poplave i prirodni fenomen El Niño koji donosi kiše i poplave, u kombinaciji s posljedicama sukoba poput rata u Ukrajini, embarga na hranu i slabljenja vrijednosti novca, posebno su naštetili zemljama u razvoju.

Iako su cijene hrane poput žitarica pale od vremena bolnih poskupljenja 2022. godine, to olakšanje se često nije osjetilo u stvarnom svijetu trgovaca, uličnih prodavaca i porodica koje pokušavaju da sastave kraj s krajem.

Više od 333 miliona ljudi suočeno je s akutnom nesigurnošću hrane 2023. godine, saopštio je Svjetski program za hranu, takođe agencija UN-a.

Posebno su riža i šećer prošle godine bili problematični zbog klimatskih uticaja u regijama Azije u kojima se proizvode te kulture, a kao rezultat toga su cijene porasle, posebno u afričkim zemljama.

Sa izuzetkom riže, FAO-ov indeks žitarica prošle godine bio je 15,4 posto ispod prosjeka 2022. godine, "što ukazuje na dobro snabdjevena svjetska tržišta", navodi se u saopštenju.

To je uprkos činjenici da se Rusija povukla iz ratnog sporazuma koji je omogućio da žito iz Ukrajine slobodno stigne u zemlje Afrike, Bliskog istoka i Azije.

Zemlje koje otkupljuju pšenicu našle su dobavljača u drugim zemljama, posebno u Rusiji, po cijenama koje su niže nego što su bile prije početka rata, kažu analitičari.

FAO-ov indeks riže je prošle godine porastao za 21 posto zbog indijskih ograničenja na izvoz nekih sorti pirinča i zabrinutosti zbog uticaja El Niña na proizvodnju usjeva.

Slično tome, FAO-ov indeks šećera je prošle godine dostigao najviši nivo od 2011. godine, porastao je za 26,7 posto do 2022. godine zbog zabrinutosti zbog niskih zaliha. To se dogodilo nakon neuobičajno suvog vremena koje je oštetilo žetvu šećerne trske u Indiji i Tajlandu, drugom i trećem po veličini svjetskim izvoznicima šećera.

Indeks šećera se poboljšao u poslednjem mjesecu 2023., dostigavši ​​najniži nivo u devet mjeseci zbog snažne ponude iz Brazila, najvećeg izvoznika šećera, i Indije, što je smanjilo potrebe za proizvodnjom etanola.

Cijene mesa, mliječnih proizvoda i biljnog ulja pale su u odnosu na 2022. godinu, a cijena jestivog ulja – glavnog izvoznog artikla crnomorskog regiona, koji je doživio velike skokove otkako je Rusija napala Ukrajinu – pala je na najniži nivo u tri godine., a razlog je globalno zagrijavanje