Novi godišnji izvještaj Ujedinjenih nacija pruža nam uvid u određeni napredak država na polju smanjenja emisija ugljen-dioksida. No, da li je on dovoljan?
Trenutni Nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC) – koji definišu napore zemalja u zauzdavanju emisija ugljen-dioksida i ublažavanju klimatskih promjena – vode ka porastu srednje globalne temperature za 2,5 °C do kraja vijeka, saopštile su Ujedinjene nacije. Ovaj nivo zagrijvanja planete je, prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC), katastrofalan.
IPCC, koji čine vodeći svjetski klimatolozi, procijenio je da emisije ugljen-dioksida do 2030. treba da padnu za 43 odsto u poređenju sa nivoima iz 2010. kako bi se porast srednje globalne temperature zaustavio na 1,5 °C. Aktuelni klimatski planovi mogli bi da prouzrokuju povećanje emisija ugljen-dioksida za 10,6 odsto.
Ipak, s obzirom na povećane ambicije država, primjetan je određeni korak napred u odnosu na prošlogodišnji izvještaj kada se prognozirao veći porast emisija do kraja decenije i posljedično povećanje srednje globalne temperature za 2,7 °C do 2100.
„Trend smanjenja emisija koji se očekuje do 2030. pokazuje da su nacije napravile određeni napredak”, kazao je Sajmon Stil, izvršni sekretar Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (UNFCCC).
„Ali nauka je jasna, a isto tako su jasni naši klimatski ciljevi u sklopu Pariskog sporazuma. Nismo ni blizu obima i brzine za smanjenje emisija koje je neophodno da bismo bili na putu ka zagrijavanju svijeta od 1,5 °C”, upozorio je on i poručio da vlade treba da osnaže svoje i klimatske planove, ta da ih implementiraju u narednih osam godina.
Podsjećamo, planeta je trenutno toplija za 1,1 °C u poređenju sa prosjekom u periodu od 1850. do 1900.
Inače, Ujedinjene nacije ističu da su se na prošlogodišnjem Klimatskom samitu u Glazgovu sve zemlje složile da ponovo pregledaju i unaprijede svoje klimatske ciljeve, ali samo 24 od ukupno 193 države podnelo je Ujedinjenim nacijama unapređene NDC-je. Dobre vijesti su da su sve od njih pokazale veće ambicije na polju borbe protiv klimatskih promjena.
Kako se naglašava, tračak nade uliva i podatak da 62 nacije – odgovorne za 93 odsto svjetskog bruto domaćeg proizvoda u kojima živi 47 odsto globalnog stanovništva i koje imaju udio od 69 odsto u ukupnoj energetskoj potrošnji – imaju dugoročne strategije za neto-nulte emisije. Bez obzira na to, ističe se da su mnogi od tih ciljeva neizvjesni i da odlažu kritične akcije za budućnost umjesto da se one odigravaju sada.
U biltenu o gasovima sa efektom staklene, objavljenom ove nedjelje, Svjetska meteorološka organizacija iznijela je zabrinjavajuća saznanja vezana za globalno zagrijavanje. Naime, gasovi sa efektom staklene bašte su tokom 2021. dostigli rekordno visoke nivoe.
Tokom prošle godine koncentracije metana zabilježile su najveći godišnji skok tokom 40 godina duge istorije mjerenja. Razlog povećanja nije jasan, ali se pretpostavlja da je ono nastalo kao rezultat bioloških procesa i ljudskih aktivnosti.
Kada je riječ o ugljen-dioksidu, porast nivoa između 2020. i 2021. bio je veći od godišnjeg prosjeka tokom protekle decenije, a mjerne stanice pokazuju da njegove koncentracije nastavljaju da rastu u čitavom svijetu i tokom ove godine.
Prošlogodišnje koncentracije metana iznosile su 1908 delova na milijardu (ppb), a ugljen-dioksida 415,7 djelova na milion (ppm). Ove vrijednosti su 262 odsto, odnosno 149 odsto, više nego u predindustrijskom razdoblju dok ljudi još nisu narušili prirodnu ravnotežu gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi, navodi se.
U periodu od 1990. do 2021. efekat zagrijavanja klime, izazvan dugovječnim gasovima sa efektom staklene bašte, porastao je za skoro 50 odsto, a odgovornost za 80 odsto ovog povećanja pripisuje se ugljen-dioksidu.
Svjetska meteorološka organizacija nada se da će svojim nalazima podstaći donosioce odluka, koji će se okupiti na predstojećem Klimatskom samitu u Šarm-el-Šeiku, na ambicioznije klimatske akcije koje će ograničiti buduće emisije gasova sa efektom staklene bašte, a samim tim i budući porast srednje globalne temperature.
Uoči same konferencije, biće predstavljen i Izvještaj o stanju globalne klime za 2022. koji će, prema najavama, pokazati kako gasovi sa efektom staklene bašte nastavljaju da podstiču klimatske promjene i vremenske ekstreme.
