Kako klimatske promjene nastavljaju da se pogoršavaju, inflacija cijena hrane biće sve prisutnija, a sve više ljudi širom svijeta neće imati raznovrsnu i zdravu ishranu ili jednostavno neće imati dovoljno hrane.
Nova analiza pokazuje da bi globalno zagrijavanje moglo da dovede do povećanja inflacije cijena hrane za između 0,9 i 3,2 procentna poena godišnje do 2035. Isto to zagrijavanje prouzrokovaće manji rast ukupne inflacije (između 0,3 i 1,2 procentna poena), tako da će proporcija biti veća.
Ovaj efekat će se osjetiti širom svijeta, u zemljama sa visokim i niskim prihodima, ali nigdje više nego na jugu. Kao i kod raznih drugih posljedica klimatskih promjena, Afrika će biti najteže pogođena uprkos tome što malo doprinosi njihovim uzrocima. Međuvladin panel za klimatske promjene opisuje zapadnu Afriku kao „žarište” klimatskih promjena, sa modelima koji predviđaju ekstremno povećanje temperatura i smanjene padavine. Sa više od polovine stanovništva koje direktno zavisi od poljoprivrede koja se hrani kišom, Gana je posebno ranjiva na klimatske promjene, prenosi Politika.
"Inflacija hrane povezana sa klimom može se podijeliti na dva međusobno povezana problema. Prvi je da isti efekti klimatskih promjena koji izazivaju inflaciju već otežavaju nabavku hrane. Na primjer, više temperature mogu prouzrokovati pomjeranje dugo uspostavljenih i predvidljivih poljoprivrednih sezona i tako mogu ometati proizvodnju usjeva. Druge posljedice mogu uključiti pojavu štetočina i bolesti koje iscrpljuju stoku i rezerve hrane, kao i toplotni stres na ionako loše puteve što otežava pristup ruralnim zajednicama. Svi ovi faktori podstiču cijene na više i smanjuju kupovnu moć pogođenih domaćinstava. Pokretači inflacije hrane već pogoršavaju nesigurnost nabavke i plasmana hrane.
Drugi dio ovog problema je sam porast inflacije. Godišnje povećanje cijene od tri odsto značilo bi da su domaćinstva manje u mogućnosti da kupe ono što im je potrebno. Oni bi vjerovatno morali da naprave kompromis u pogledu kvaliteta ili možda čak i kulturno važne hrane. Ovo zauzvrat čini ljude podložnijim bolestima i drugim zdravstvenim problemima", kaže DŽesika Boksal, istraživač za javno zdravlje i ishranu Univerzitet u Sautemptonu, prenosi Science Alert.
Promjene u klimi su multiplikator rizika od gladi za one populacije sa ukorijenjenom ugroženošću. U svijetlu ovoga, 134 zemlje na COP28 potpisale su deklaraciju o uključivanju sistema hrane u svoje klimatske akcije, kako bi se osiguralo da svi imaju dovoljno hrane u svijetlu klimatskih promjena. Istraživači koji stoje iza nove studije sugerišu da bi smanjenje emisije gasova staklene bašte moglo da ograniči bilo kakve uticaje na globalnu ekonomiju. Takođe predlažemo da bi diverzifikacija privrede poslužila kao zaštita za one zajednice koje se oslanjaju na poljoprivredu i za hranu i za prihode.
